SARAJEVO, Najava “drugog talasa” ekonomske krize koji će zadesiti Evropu i svijet u suštini je samo nastavak krize iz 2008. godine, čiji efekti nisu eliminisani i riješeni, već samo odgođeni i ublaženi primjenom različitih monteranih, fiskalnih i razvojnih instrumenata, kao i mjera ekonomskih politika različitih zemalja, smatra Ljubiša Ćosić, savjetnik za ekonomska pitanja člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojše Radmanovića.
”Prilikom rješavanja efekata i posljedica ekonomske krize koja traje već pune tri godine, ipak, na globalnom planu nije u potpunosti pronađen ekonomski model koji bi je na adekvatan način riješio, pa su se kao posljedica, odnosno nastavak te krize, pojavili ozbiljni finansijski problemi u zemaljama poput Grčke, Španije, Irske, Italije, Portugala…”, rekao je Ćosić Srni.
On je apostrofirao mogućnost bankrota SAD-a, mada lično smatra da je ovom problemu posvećeno previše pažnje ”jer je bilo jasno da neće biti dozovoljen tzv. bankrot Amerike i da će doći do podizanja granice zaduživanja”.
”Radi se o tome, da SAD nikada istinski nisu riješile problem u svojoj ekonomiji, kako u realnom sektoru tako i u javnoj potrošnji, već je kriza samo prelivena prema Evropi i ostatku svijeta, pa je i ovaj problem sa budžetskim zaduženjem bio očekivan”, pojašnjava Ćosić.
Govoreći o ekonomskim problemima u evropskim zemljama, on je konstatovao da se kriza ispoljava u sličnom scenariju.
”Godine pretjerane i neracionalne javne potrošnje, kao i njeno usmjeravanje u pogrešne svrhe, s jedne strane, a sa druge strane, ekonomija realnog sektora koja se razvijala i rasla, ali ipak nedovoljno da prati potrošnju javnog sektora, dovele su ove zemlje na granice bankrota i primorale ih na nova zaduživanja i reprogram dugova”, naveo je Ćosić.
On je za primjer pomenuo Njemačku, kao najveću evropsku ekonomiju, koja je takođe došla na udar krize, ali se brzo prilagodila, rješila probleme, tako da njemačka ekonomija opet bilježi rast zahvaljujući činjenici da je njen realni sektor snažan i dovoljno razvijen.
Ćosić je ocijenio da na globalnom finansijskom tržištu trenutno vlada kriza javnih budžeta i kriza javnog sektora, nastala kao rezultat dugogodišnje pretjerane potrošnje.
”Ne želim da tvrdim da se radi o potrošnji bez pokrića, ali smatram da problem zaista leži u činjenici da je došlo do smanjenja prihoda državi od privatnog sektora, koji se prvi našao na udaru krize. Za razliku od prvih godina krize, sada je likvidnost i solventnost javnog sektora dovedena u pitanje”, rekao je on.
Zamoljen da komentariše ”pulsiranje” švajcarskog franka na finansijskom tržištu, Ćosić je ocijenio da se tu radi o svojevrsnoj ”nus pojavi”.
”Mislim da je to samo manja nus pojava, da ne kažem špekulantsko ponašanje, nastalo kao rezultat prijetnji u stabilnost dolara i evra kao valuta, pa su se ulagači okrenuli prema trećoj stabilnijoj vauti. Rast tražnje za ovom valutom je kratkoročno podigao i njenu cijenu, odnosno vrijednost. Mišljenja sam da je riječ o kratkotoročnoj pojavi, koju su nažalost, osjetili mnogi naši građani, i to zbog neuređenosti ugovornih odnosa u bankarskom sektoru”, zaključio je Ćosić izjavu za Srnu.
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ne mogu da opisem koliko sam zgadjen izjavama ovih nasih politicara i pricama koje nam plasiraju. Prvo su 2008. lagali da nece biti krize, a sada je na sva zvona najavljuju!
U sustini koriste ovaj “NOVI TALAS” krize da opravdaju svoju nesposobonsot i nerad. Opet ce biti nismo mi krivi nego svjetska ekonomska kriza… a sto ce u zeljeznicama za 2 godine raditi 15.000 ljudi, u elektroprivredi 20.000, a u Administrativnom centru 100.000 to nije ni problem ni uzrok. Ni to sto se zaduzujemo pa pravimo preskupe autoputeve nema nikakve veze.
dobro Ljubiša to smo svi više-manje znali. Očito gospodin misli (nada se) da je ovo što se trenutno dešava kratkoročna pojava. Šta ako nije? Koji je plan naših institucija i najodgovornijih ljudi. To bi kao savjetnik trebao znati. Ili je vrijeme godišnjih odmora pa zbog visokih temperatura gospoda ne može razmišljati.
necu ni da citam,dovoljno mi je da vidim sliku experta pa da povjerujem,13 je njegov broj “Boki 13”