Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    CAPITAL-ne teme: Kako smo građanima uštedjeli preko 50 miliona maraka

    1. Januara 2026. — 09:59

    Srećna Nova 2026. godina

    1. Januara 2026. — 00:01

    Izgradnja zgrade fakulteta na Palama kasni tri godine

    31. Decembra 2025. — 12:44

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Amerikanci žele da vide sve tačke ugovora Rusa i novog partnera

    2. Januara 2026. — 07:30

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22

    Kina pustila u rad impresivnu hidroelektranu

    28. Decembra 2025. — 10:30

    Rusi pregovaraju sa mađarskim MOL-om o prodaji NIS-a

    25. Decembra 2025. — 15:29

    BH Telecom dijeli gotovo 40 miliona KM

    2. Januara 2026. — 13:45

    Najbogatiji u 2025. zaradili rekordnih 2,2 biliona dolara

    2. Januara 2026. — 08:02

    Kako preživjeti decembarsku potrošnju i pokrenuti štednju u januaru

    31. Decembra 2025. — 10:56

    Koliko je evropskih valuta nestalo zbog evra

    31. Decembra 2025. — 09:50

    Na Banjalučkoj berzi promet veći od miliona maraka

    16. Decembra 2025. — 16:30

    Vlada se na berzi zadužila 66 miliona KM, iduće sedmice planira još 20

    15. Decembra 2025. — 15:16

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Lidlova prodaja porasla za 10 odsto u “rekordnom” Božiću

    2. Januara 2026. — 15:16

    Sindikat: Radnici u trgovini danima rade prekovremeno

    31. Decembra 2025. — 13:41

    Gasi se proizvodnja čuvenih marki automobila

    31. Decembra 2025. — 11:52

    Nastavljeno divljanje cijena u Crnoj Gori

    28. Decembra 2025. — 15:15

    Bjelašnica prvi ski centar u BiH koji uvodi potpuno bezgotovinsko plaćanje

    2. Januara 2026. — 10:30

    Koliko košta zimovanje u Srbiji i inostranstvu

    1. Januara 2026. — 12:09

    Još jedan evropski grad uvodi turističku taksu

    1. Januara 2026. — 11:00

    Pored hotelskog smještaja tražen i stan na dan

    31. Decembra 2025. — 08:05

    Mehanizmi podrške u skladu sa potrebama privrednika

    2. Januara 2026. — 12:10

    Njemačka uvodi nova pravila od 2026: veći minimalac, skuplji prevoz i poreske izmjene

    2. Januara 2026. — 09:45

    Amerikanci žele da vide sve tačke ugovora Rusa i novog partnera

    2. Januara 2026. — 07:30

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Koliko je evropskih valuta nestalo zbog evra

    31. Decembra 2025. — 09:50

    Mogu li naučnici da spasu industriju čokolade?

    29. Decembra 2025. — 08:08

    Kina testirala voz brzine 800 km/h

    26. Decembra 2025. — 14:00

    Na hiljade neželjenih božićnih poklona se prodaje na internetu

    26. Decembra 2025. — 12:15

    Svjetske berze prošle godine snažno porasle, dolar značajno oslabio

    2. Januara 2026. — 13:00

    Cijene nafte bilježe najveći godišnji pad od 2020. godine

    2. Januara 2026. — 11:20

    Indija pretekla Japan, cilja Njemačku i treće mjesto u svjetskoj ekonomij

    2. Januara 2026. — 09:00

    Još jedan evropski grad uvodi turističku taksu

    1. Januara 2026. — 11:00
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » “Corador” 11 godina ne može preuzeti svoju robu sa carine

“Corador” 11 godina ne može preuzeti svoju robu sa carine

adminadmin19. Februara 2011. — 12:5013 komentara3 minute čitanja

BANJALUKA, U skladištu banjalučke špediterske firme „Meridian“ jedanaestu godinu propada visokotehnološka oprema, vrijedna 13 miliona maraka, jer Carinska ispostava ne dozvoljava vlasniku da je preuzme, tvrdi Ranko Radoja vlasnik firme „Corador“.

Firma “Corador” pokušala je još 2000. godine uvesti mobilnu telefonsku centralu kapaciteta 700 hiljada brojeva. Zbog papirologije i propisa skladištena je kod špeditera „Meridan“ pod carinski nadzor gdje se i dan danas nalazi. 

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH koja je preuzimajući poslove bivše Uprave carina RS, preuzela i ovaj predmet, kažu da 2000. godine firma “Corador” nije imala dozvolu za uvoz telekomunikacione opreme u BiH, te ona nije ni mogla biti uvezena u BiH.
Ranko Radoja vlasnik firme “Corador” tvrdi da to nije tačno i pita ako im nije bio dozvoljen uvoz kako su im dozvolili skladištenje te robe, odnosno ulazak u proceduru carinjenja.

.

Ni uvesti ni izvesti
Telefonske centrale su plaćene devet miliona KM, a mogle su biti prodate čak i za 70 miliona koliko je bila najveća ponuda koju je “Corador” dobio. Međutim, “Corador”, tvrdi njen vlasnik, niti je može uvesti u BiH, niti može preuzeti i vratiti u inostranstvo. Ne može je ni prodati nekome, iako je poslednja ponuda iz Iraka iznosila 38 miliona dolara. “Corador” je tužio državu tražeći robu i odštetu za izgubljenu dobit. Slučaj je stigao do Ustavnog suda BiH.

„Osnovni tužbeni zahtjev je 12,8 miliona KM. Ovo nisu Alijagićeve elektrone koje su fikcija, ovo je vidljivo, nešto što je očito. Nadam se da će sud presuditi u moju korist i uz robu da ću dobiti i odštetu za izgubljenu dobiti svih ovih godina“, kaže Radoja.

.

Prijava ili evidencija?

Rješenjem Uprave za indirektno oporezivanje firmi “Corador” je 2005. godine dozvoljeno da uzme robu. Međutim, to se nikada nije desilo. Uprava tvrdi da “Corador” nikada nije podnio “Carinsku prijavu za izvoz robe”, što osnovni i polazni dokument na osnovu kojeg se može bez problema, redovnom procedurom, preuzeti robu.

“Zašto vlasnik i poslije nekoliko naših uputstava nikada nije podnio carinsku prijavu za izvoz to je poznato samo njemu“, kaže Ratko Kovačević portparol UIO BiH.

Međutim, Radoja kaže da prijavu nije moguće podnijeti jer robe jednostavno nema u carinskoj evidenciji. „Kada moj špediter ukuca u sistem moju oznaku robe i firmu, na računaru se samo pokaže da je u pitanju neka greška. Robe jednostavno nema u sistemu“, kaže Radoja objašnjavajući to činjenicom da je roba evidentirana u programu koji je te 2000. godine koristila Uprava carina RS, dok UIO BiH radi sa drugim softverom. Iako su preuzeli svu evidenciju od bivše Carina RS, njegovu telefonsku centralu, kaže očito nisu, tako da sada, paradoksalno, roba fizički postoji, ali je nigdje nema u “papirima”.

.

Troškovi skladištenja 400 hiljada KM

Radoja tvrdi da iza svega stoje lični interesi, određene grupe bivših političkih funkcionera koji su ga već nekoliko navrata pokušali prevariti i uzeti mu opremu vrijednu desetine miliona KM.
Do odluke Ustavnog suda BiH pred kojima je pokrenuta apelacija, telefonska centrala od 700 hiljada brojeva, propada. Štetu trpi i špedicija “Meridian”.

„Za desetina godina skladištenja od “Coradora” potražujemo 400 000 maraka“, kaže Anđelko Šobot direktor “Meridiana”.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakDiferencirana stopa za osnovne životne namirnice
Sljedeći članak U Hrvatskoj penzija 38 odsto plate

Povezani članci

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Lidlova prodaja porasla za 10 odsto u “rekordnom” Božiću

Uncategorized 01 minuta čitanja

SAD uvele nove sankcije

13 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. airzugas 19. Februara 2011. 14:38

    Balkanska birokratija nema joj premca….

    Odgovori
  2. Dario 19. Februara 2011. 18:39

    Telefonska centrala za 700 hiljada brojeva. To je veci kapacitet nego sto ima Telekom Srpske.

    Odgovori
  3. Press 21. Februara 2011. 09:28

    Poznat mi je slučaj od ranije i znam ko su sve suvlasnici preduzeća tj. sjećam se kad su skupljali pare da pokrenu to sve i velik su novac uložili, neki su posije jednostavno bankrotirali, a neki su i dan danas švorc. Po meni mudar je to potez bio, ali su trebali znati da bez reketa u ovoj državi ništa ne funkcioniše sem, ako imaš nekog u vrhu svog. Da su potplatili ljude tada sada bi im naredni 20 naraštaja bilo obezbjeđeno.

    Odgovori
  4. Jeremija 21. Februara 2011. 22:57

    Dali je ovako nesto moguce? Mi se spremamo da uvezemo – takoreci fabriku – hocemo li i mi zaglaviti? O kakvim dozvolama je ovde rec? dali stvarno ima zakona da roba “normalne/proizvodne” sadrzine nemoze da se uvede? Kakve ime veze uvoz sa dozvolom rada na mobilnim frekvencijama? Znaci li to da je nemoguce uvesti doktorske slusalice – ako osoba nije doktor, te i ako nema dozvolu za slualice?
    Ima li neko odgovora, na ovakve, po izgledu gluposti, ali ako ljudi gube pare, to nisu gluposti!

    Odgovori
  5. ZORAN 22. Februara 2011. 00:05

    Sta sam sve dozivio na Carini i u carinskim postupcima je van svake zdrave pameti logike.Juce mi je partner iz Italije poslkao robu i napisao izjavu da roba ne sluzi za proizvodnju oruzja i da
    je porijeklo iz evropske zajednice te da mogu koristiti preferncijale.Carinik i spediter mi nisu odobrili preferncijale zato sto je trebalo umjesto “EVROPSKE ZAJEDNICE”u izjavi pisati “EVROPSKE UNIJE.Ne dao Vam bog da Vam robu svale u skladiste
    citava svita lesinara se pojavi kako da vam je oduzmu.Jedna rijec na pogresnom mjestu jedan zarez vas moze kostati milione.Uvozio sam opremu iz Njemacke za parking sisteme i Nijemac dao izjavu i Euro 1.obrazac da je roba iz “EU”.Carinik izvrsi pregled i nadje jedan otpornik vrijednosti 0,05 Eura da je iz Kine i ne odobri preferncijale Dzaba ostali 49 999,95 Eura iz njemacke.

    Odgovori
  6. Jeremija 22. Februara 2011. 00:18

    Zorane, otvaras nam oci, hvala – Dali je u pitanju lesinarstvo, sto se zoves Zoran ili je pak to navika?

    Odgovori
  7. inspektor 22. Februara 2011. 00:29

    kad sam ja imao problema sa carinom i to prilikom izvoza svojih proizvoda u Italiju, obratio sam se odmah carinskom predstavništvu UN-a u BiH. Naši su tom prilikom poludili i ucjenjivali mog špeditera da povučem prijavu jer su se silno uplašili. U svakom slučaju, za svaki “problem” očekuju da im se dadne pinka…

    Odgovori
  8. Jeremija 22. Februara 2011. 00:48

    Mome prijatelju naplatise ulaz u RS 200 eura – mozda zato sto je bilo 5 ujutro.

    Odgovori
  9. baaja 23. Februara 2011. 14:50

    @Jeremija
    A bogte, fabriku kazes! E neka ti je sa srecom!
    Jedan moj drugar, bavi se uvozom iz Kine, malo ozbiljnijih stvari, masina i tako. SVAAAKI PUT, kada roba dodje na granicu ima nekih problema. Njemu pukne film i napravi sebi dva blanko papira, jedan sa memorandumom carine BiH i pecatom i potpisom nekog carinika, za kojeg nema ni pojma da uopste i postoji a jedan sa memorandumom firme iz Kine sa kojom saradjuje. I onda mu je jednom carinik trazio dokument, znaci, gdje ga nadje. Da li su radnici koji ce raditi na tim masinama certifikovani da rade na njima? Nigdje veze, vidi se da trazi pare. A on ode do auta, otvori blanko dokument sa kineskim memorandumom i napise na srpskom da su radnici certifikovani da rade na masinama. Ode u fotokopirnicu odstampa i odnese carniku. I ovaj kad je vidio taj “dokument” nije mogao A reci. Sta hocu da kazem. Moras imati neku vezu na carini, inace ce te ubiti u pojam. Najbolje je sefa smjene:) Ako nemas nikoga, sanse da FABRIKA ostane zauvjek na carini su 98%.

    Odgovori
  10. nezaposlen 23. Februara 2011. 17:45

    ako ih platiš možeš uvesti šta hoćeš, ljudske leševe pod piletinom prodavati, ma bukvalno sve!

    Odgovori
  11. 123 24. Februara 2011. 13:52

    Nije meni sve cisto ovdje.
    Kao prvo, kako nekome prodati centralu? Bez instalacije softvera i ugovora o odrzavanju? Nije to mobilni telefon, upalis i on radi

    Odgovori
  12. 123 24. Februara 2011. 13:55

    I jos nesto, centrala stara 10 godina sada ne vrijedi nista.
    Da ne bude zabune ne branim carinike, jer svi znaju koliko su korumpirani. Drzava da hoce, moze da rijesi pitanje korupcije na carini, jer ovi to sve rade otvoreno. Znaci nije potrebna veza, nego je samo potrebno da znate neko ime i sve se moze rijesiti. Ali ocigledno drzava nece

    Odgovori
  13. N 24. Februara 2011. 15:20

    Nama prošle godine stigne 15 čipova vrijednosti nekih 30USD. Kreten iz špedicije zove i traži prevod fakture.

    “Ethernet kontroler za rutere”

    E pošto je to za rutere onda je 10% + 1%. Inače je za el. komponente 0% carina.

    Ali glupane to jeste el. komponenta. Ja je mogu ugraditi u nuklearni reaktor ako hoću pa bi sad to trebalo cariniti kao nuklearni reaktor ???

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

CAPITAL-ne teme: Kako smo građanima uštedjeli preko 50 miliona maraka

1. Januara 2026. — 09:59012 minuta čitanja

BANJALUKA – Godina 2025. je jedna od onih koju su pojeli skakavci. Tako bi se najkraće, a opet sveobuhvatno, moglo opisati ono čemu smo svjedočili u proteklih 365 dana.

Srećna Nova 2026. godina

1. Januara 2026. — 00:01

Izgradnja zgrade fakulteta na Palama kasni tri godine

31. Decembra 2025. — 12:44

Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

31. Decembra 2025. — 12:22

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.