BANJALUKA, Gorivo koje se uvozi u BiH se kontroliše u malom procentu, tako da je veoma upitan kvalitet goriva koji iz uvoza stiže na naše benzinske pumpe, dok sa druge strane svaki litar koji se izvozi iz BiH u susjedne zemlje prolazi kroz rigorozne kontrole, pokazuje analiza koju su uradile “Nezavisne novine”. 
Naime, zakonska regulativa BiH ne predviđa obavezu uvoza kroz kontrolne terminale ili neku drugu mjeru zaštite domaćeg tržišta, čime su stvorene okolnosti u kojima inspekcijski organi provjeravaju pojedinačne isporuke distributera i nisu u mogućnosti iskontrolisati značajan dio ostvarenog uvoza goriva.
Prema procjenama stručnjaka, svega dva odsto uvezenih naftnih derivata bude kontrolisano.
Zbog takve selektivne kontrole od strane domaćih institucija i nepostojanja kontrolnih punktova za provjeru kvaliteta raste rizik od kupovine uvoznih naftnih derivata sumnjivog kvaliteta, zbog čega je bh. tržište najnezaštićenije u regionu.
U Hrvatskoj svaka uvezena količina motornih goriva mora proći dodatnu kontrolu, koja se vrši pretakanjem i provjerom na njihovim terminalima, čime se kontroliše 100 odsto uvezenih derivata.
Pored toga, Srbija je kao dodatni način kontrole i 100 odsto zaštite svog tržišta uvela i obavezno markiranje motornih goriva.
Na taj način Srbija i Hrvatska štite krajnje kupce, a adekvatnim zakonskim regulativama eliminiše se mogućnost uvoza derivata sumnjivog kvaliteta na tim tržištima.
Međutim, BiH iz nekog razloga još ne primjenjuje mjere reciprociteta i ostaje jedino nezaštićeno regionalno tržište. Tako je pri uvozu naftnih derivata u BiH dovoljno da uvoznik posjeduje sertifikat o usklađenosti sa standardom i da odgovara carinskoj tarifi robe koju uvozi.
Zakonska regulativa BiH ne predviđa obavezu uvoza kroz kontrolne terminale ili neku drugu mjeru zaštite domaćeg tržišta, čime su stvorene okolnosti u kojima inspekcijski organi provjeravaju pojedinačne isporuke distributera i nisu u mogućnosti iskontrolisati značajan dio ostvarenog uvoza goriva.
Pored toga, kontrola se vrši u cisternama i rezervoarima i to u prosjeku 30.000 litara, čime je u slučaju utvrđivanja neusklađenosti rizik daleko manji, a trošak ustanovljene nepravilnosti prihvatljiv u odnosu na ranije ostvareni profit uvoznog distributera.
Ipak, ova situacija bi u narednom periodu mogla da se promijeni, pošto je u planu donošenje nove odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva u BiH, kojom bi bili uvedeni standardi EU i bilo obezbijeđeno da u BiH ulazi samo gorivo koje odgovara EU standardima. Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da se ovdje zaista radi o nejednakom tretmanu.
“Mogu da upotrijebim i izraz barijera, jer to u svakom slučaju jesu barijere. Ako neko mora da vozi svoju cisternu 200-300 kilometara i onda da se tu vrše pretakanja, a to ne može da se uradi odmah u nekoj laboratoriji koja je bliže, a sa druge strane kod nas u BiH slobodno ulaze cisterne i mogućnost ulaska lošeg goriva je prilično velika”, rekao je Šarović.
On je naglasio da se u ovom slučaju radi o dva faktora, a to su nejednak tretman kada neko uvozi naftu i naftne derivate u BiH i nejednak tretman onih koji izvoze iz BiH, gdje je posebno pogođena domaća Rafinerija nafte u Brodu.
Šarović je dodao da je kao ministar pokrenuo postupak za donošenje nove odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva, što je BiH i obavezna u skladu sa direktivama Energetske zajednice.
“U toj novoj odluci bi i ovo pitanje bilo tretirano i pokušali bismo kroz tu odluku da uvedemo standarde EU i obezbijedimo se da u BiH uđe gorivo koje odgovara EU standardima”, rekao je Šarović i dodao da je formirao i radnu grupu u kojoj se, pored predstavnika Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nalaze predstavnici entiteta i distrikta Brčko.
Istakao je da očekuje njihovo aktivno učešće u ovoj radnoj grupi, kako bi što prije imali prijedlog odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva od strane radne grupe prema njemu kao resornom ministru.
Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, rekao je da bi sve gorivo na domaćem tržištu moralo da podliježe strožoj kontroli, s obzirom na to da iz ličnog iskustva i iskustva drugih potrošača zna da potrošnja vozila zavisi od pumpe do pumpe na kojoj je gorivo točeno.
“Jednostavno, potrošnja vozila je značajno različita od pumpe do pumpe, što znači da se razlikuje i kvalitet goriva koje kupujemo i trošimo na 100 kilometara”, rekao je Petrović i naglasio da bi kontrole morale da budu strože i potpunije.
Prema njegovim riječima, naftni derivati značajno učestvuju u cijeni mnogih proizvoda i njihov kvalitet je vrlo bitan jer se značajan dio sredstava daje za kupovinu goriva.
Takođe, dodao je i da poljoprivredni proizvođači troše dosta goriva u svom radu, te bi im kvalitetnije gorivo smanjilo troškove, ali i cijene njihovih proizvoda, jer bi manje trošili na gorivo.
Iz “Optima grupe” Banjaluka, koja je najveći proizvođač i distributer u BiH, rekli su da naftni derivati proizvedeni u Rafineriji nafte Brod prolaze provjeru u pet faza procesa proizvodnje, skladištenja i otpreme.
Pojašnjavaju da se skladištenje domaćih derivata vrši u rezervoarima Rafinerije kapaciteta pet do 10 miliona litara, iz kojih se derivat realizuje na domaće i inostrano tržište.
“Tako veliki kapaciteti rezervoara ne dozvoljavaju mogućnost spekulacije i bilo kakvog odstupanja u kvalitetu derivata. Stoga je kvalitet prioritet u plasmanu motornih goriva proizvedenih u pogonima Rafinerije koji se u kontinuitetu bez ijedne pritužbe plasiraju na zahtjevna i strogo kontrolisana tržišta regije i EU”, rekli su iz “Optima grupe”.
Iz “Optima grupe” navode da godinama upozoravaju na potrebu uvođenja mjera za potpunu kontrolu kvaliteta prometovanih naftnih derivata, te adekvatno regulisanje uvoza – identično regulativama susjednih zemalja.
“Pored toga, odsustvom kontrolnih punktova za provjeru kvaliteta uvezenih derivata stvara se nelojalna konkurencija od koje štetu trpi i jedini domaći proizvođač”, rekli su iz “Optima grupe” Banjaluka. Nezavisne novine