BEOGRAD, Dešavanja na administrativnim tačkama na sjeveru Kosmeta prethodnih dana jasno pokazuju da je embargo na plasman srpske robe na Kosovo i Metohiju, koji su uvele vlasti u Prištini, imao isključivo političku pozadinu – kaže, za „Novosti“, ministar ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić. – Očito je da nije bio problem u tome što Srbija nije željela da prihvati pečate sa oznakama kosovskih institucija, već je sve to bio dio jedne šire, definitivno samo političke priče.
* Kamioni iz Srbije danima su stajali na administrativnim tačkama na sjeveru Kosmeta, a javnost baš nije ubjeđena da je Vlada bila previše aktivna da se problem riješi?
– Iskoristili smo baš sve pravne mogućnosti koje imamo u okviru CEFTA sporazuma. Uputili smo žalbu nadležnim komitetima, ali je jasno da procedura donošenja adekvatnih odluka u okviru tijela CEFTA traje i da problem ne može da se riješi za nekoliko dana. Srpskoj privredi je tržište Kosova i Metohije važno, jer tamo plasiramo robu u vrijednosti od 350 do 400 miliona evra. Jasno je da, i u ovoj situaciji, roba nađe put do kupca, ali je on skuplji. Naše firme sada, kako čujemo, osnivaju firme u drugim državama u regionu, kako bi ostvarile plasman robe na teritoriji KiM. Naravno, sve to poskupljuje plasmane, što, nažalost, uvijek plate krajnji potrošači.
* Pokazuje li to onda da CEFTA, ipak, nije dovoljno razradila mehanizme mogućih zloupotreba?
– Ne mogu da kažem da su u pitanju nedovoljno razrađeni mehanizmi. Sporazum CEFTA se, prije svega, bavi stvaranjem mogućnosti slobodnog protoka robe, ljudi i kapitala između država članica i ukidanjem, a ne uvođenjem, barijera u trgovini. Srbija spada u države koje u punoj mjeri koriste ovaj sporazum, na šta ukazuje i to što imamo suficit u razmjeni sa svim zemljama koje su članice CEFTA.
* Koliko je neobično to što je embargo uveden baš u vrijeme kada je predsjedavajući CEFTA administracija Unmika?
– Mjere koje su donijele vlasti u Prištini jednostavno su neprihvatljive i siguran sam da neće moći dugo da budu na snazi. Ako se zna da je CEFTA, zapravo, pripremanje država regiona za aktivno članstvo u Evropskoj uniji, jasno je da mjera koja brani umjesto da podstiče ekonomsku saradnju ne može opstati.
* Da li je Beograd unaprijed bio obavješten o donošenju ovakve mjere?
– Uvođenje embarga na plasman srpske robe na Kosmet bilo je dugo najavljivano, ali je sama mjera donijeta apsolutno vanredno. To je i dovelo do situacije u kojoj su kamioni sa urednom dokumentacijom i natovarenom robom ostali na administrativnim tačkama.
* Sve češće čujemo da nam prijeti „prelivanje“ drugog kruga globalne ekonomske krize. Razmišlja li se u Vladi o mogućim mjerama kojima bi se spriječio veći uticaj svjetskih problema na našu ekonomiju?
– Razvijene zemlje Zapada, poput Njemačke, već su prevazišle taj drugi udar krize. Ali, jasno je da sada ozbiljnije probleme imaju države koje su u našem okruženju, poput Grčke ili Italije. Postoji realna opasnost da se globalna ekonomska kriza prelije i u Srbiju. U toj situaciji, važno je da bankarski sektor ostane stabilan. Bilo bi dobro kada bi se ponovo sa svjetskim bankama koje imaju vlasništvo u domaćim poslovnim bankama postigao dogovor poput onoga koji je prije nekoliko godina ostvaren u okviru Bečke inicijative. Važno je obezbjediti da banke garantuju nivo plasmana u Srbiju. Obavio sam više razgovora sa predstavnicima ovdašnjih banaka i zasada je nivo njihovih plasmana visok i stabilan. Ali, ipak, treba se pripremiti i za mogući, lošiji scenario.
* Da li će Vlada pripremiti neki plan koji bi zaštitio srpsku ekonomiju od jačeg udara krize?
– Razmišljamo i o tome. Jasno je, a to je potvrdio i MMF u svom izvještaju o Srbiji, da je odluka države da subvencioniše dio kredita za privredu i građane značajno doprinijela rastu privredne aktivnosti u prethodne dvije godine.
* Hoće li se, uprkos tome što nije prodat većinski paket „Telekoma“, ispuniti plan države da, u ovoj godini, privuče tri milijarde dolara stranih investicija?
– Mislim da je realno da godinu završimo sa prilivom direktnih stranih investicija između dvije i 2,5 milijarde dolara. Zvanični podaci kažu da je samo za prva tri mjeseca u zemlju ušlo nešto više od 600 miliona dolara investicija. Postoji interesovanje stranih investitora za ulaganja, a valja napomenuti da će investicija „Fijata“ u ovoj godini biti preko 600 miliona evra, što, takođe, ulazi u vrijednosti novih stranih investicija.
* Interesuju li se stranci i dalje za ulaganje u naš sektor usluga ili bi neko i da proizvodi?
– Investitori sada uglavnom pokazuju interesovanje za poljoprivredno-prehrambeni, metalski, mašinski, automobilski i sektor informaciono-komunikacione tehnologije. Dominantno ulaganje baš u ove sektore prisutno je od vremena kada je Vlada, kroz programe Ministarstva ekonomije i Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza, odlučila da finansijski podrži te investicije. Možemo, tako, reći da se u Nišu, za kratko vrijeme, dogodio pravi investicioni bum, s obzirom na to da je tamo pokrenuto 20 projekata kroz koje će se u ovom gradu zaposliti više od 5.000 ljudi.
Iznenađuje me mali broj zaposlenih
* Nedavno je Vlada donijela mjeru o podsticaju zapošljavanja kojom su značajno smanjeni porezi i doprinosi za poslodavce spremne da prime nove radnike. Rezultat je, ipak, simboličan – za više od mjesec dana primljeno je samo 72 radnika. Da li vas taj podatak razočarava?
– Iznenađen sam malim brojem novozaposlenih, ali sam siguran da će ta mjera tek dati svoj pravi efekat, uzimajući u obzir da je trenutno sezona godišnjih odmora i da većina firmi zapošljava nove ljude tek od septembra. S druge strane, jasno je da porezi i doprinosi ubuduće moraju biti trajno smanjeni, jer je to pravi put da poslodavci budu motivisani da prijave svoje radnike, ali i da budžet, kroz priliv od većeg broja radnika, ostvari bolje prihode.
Privreda traži stabilan kurs
* Osim visokih poreza i doprinosa, vlasnike firmi u Srbiji, definitivno, brine devizni kurs…
– Svaki razgovor koji imam sa privrednicima kao jednu od tema ima stabilnost deviznog kursa. Jasno je da su oni svjesni da kurs utvrđuje tržište, ali je takođe jasno da se mora obezbjediti stabilnost, odnosno da se mora spriječiti situacija da kurs oscilira 20-30 odsto mjesečno. Tu vrstu nestabilnosti deviznog kursa privreda jednostavno ne može da podnese. Novosti
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
