BANJALUKA – Globalne cijene hrane u maju ove godine bile su za 22,1 odsto niže u odnosu na njihov najviši nivo ikada zabilježen, u martu 2022.
S druge strane, u BiH u istom posmatranom periodu zabilježen je rast cijena gotovo svih prehrambenih proizvoda, i to u procentima od deset do čak 50 odsto.
Analizirajući zvanične podatke, objavljene od strane nadležnih agencija za statistiku, cijena hljeba u maju ove godine, u odnosu na april prošle godine, viša je za nešto manje od 20 odsto, junetine za 11, svinjetine 22 odsto, jaja 30, a krompira i mlijeka za oko 50 procenata.
Cijena kilograma piletine je ostala na prošlogodišnjem nivou, dok je od osnovnih životnih namirnica jedino ulje pojeftinilo sa pet na 3,5 maraka za jedan litar.
Da u BiH cijene hrane i dalje rastu i pored globalnih trendova i pada cijena nafte, ilustruju i podaci o kretanju vrijednosti sindikalne potrošačke korpe. Prosječna četvoročlana porodica u martu prošle godine za prehranu je morala izdvojiti 873 marke, a u maju ove čak 1.100 KM, što je povećanje od tridesetak odsto.
Cijene hrane u dobroj mjeri povezane su sa kretanjem vrijednosti nafte na svjetskim tržištima, odnosno na benzinskim pumpama. Poredeći ih, odmah na prvu se može zaključiti da u BiH nešto ne štima. Cijene osnovnih životnih namirnica i dalje rastu iako je gorivo na domaćim pumpama u maju ove godine od 50 do 70 feninga jeftinije nego prije 12 mjeseci.
Izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor Murisa Marić smatra da se visoke cijene kod nas mogu objasniti i kartelskim poslovanjem pojedinih trgovačkih centara, koji su i glavni snabdjevači građana osnovnim životnim potrepštinama.
„Prvo su govorili da moraju dizati cijene zbog poskupljenja nafte na svjetskom tržištu. Kada je došlo do pada, oni nisu našli za shodno da koriguju cijene naniže koristeći situaciju da još postoji relativno visoka potražnja. Bez hrane se ne može. Vjerujem da, kada bi samo jedan trgovački lanac spustio cijene, i ostali bi to uradili kako bi ostali konkurentni. Ali vidimo da oni to ne čine“, istakla je Marićeva.
Objašnjava da je najveći problem u BiH to što je omogućeno slobodno formiranje cijena te da će, dok god ne bude adekvatnih mehanizama za kontrolu, cijene hrane i dalje biti visoke.
„Uvođenjem marži, striktnom kontrolom i visokim kaznama za one koji ih se ne pridržavaju, sigurno bi bio uveden određeni red. Sad imamo nekontrolisani cjenovni haos. I ono što me zabrinjava jeste što se kod nas ništa ne radi da bi se inflacija stavila u razumne okvire, da bar neke od osnovnih životnih namirnica budu jeftinije. Bojim se da ni u narednom periodu neće biti ništa bolje. Hrana postaje luksuz. Sada imamo situaciju da su mlinari najavili novo poskupljenje brašna. To faktički znači i novo poskupljenje pekarskih proizvoda. Pravdaju to višom cijenom struje, ali i većim troškovima. Nisam baš sigurna koliko je ekonomski opravdan taj njihov novi potez, pogotovo ukoliko vidimo kretanje cijene žitarica, ali i energenata na svjetskom tržištu“, kaže Marićeva dodajući kako sve ovo dovodi do mijenjanja potrošačkih navika, jer građani više ne gledaju na kvalitet, nego se kupuje ono što je dostupno i pristupačno sumi novca kojim raspolažu.
Ekonomista Miloš Grujić kaže da se ovi negativni cjenovni trendovi, koji sve više komplikuju i otežavaju život običnih ljudi, dijelom mogu objasniti poskupljenjem struje.
„Javnost kod nas zanemaruje upravo tu jednu, možda i ključnu stvar, da je kod nas od početka ove godine došlo do značajnog poskupljenja struje, što je sigurno dovelo i do toga da cijene pojedinih životnih namirnica budu više. Naravno da tu ima i mnogo lova u mutnom. To nije nikakva tajna. Kada su u pitanju projekcije za naredni period, vjerujem da će u narednom periodu, a zbog najavljenog novog rasta kamatnih stopa od strane ECB, cijene hrane i dalje ostati na visokom nivou, te da će za njihovu stabilizaciju i dolazak na zelenu granu biti potrebno sigurno od 18 do 24 mjeseca“, navodi Grujić. Srpskainfo