LONDON, Na svjetskim tržištima cijene nafte pale su i prošle sedmice, druge zaredom, jer ulagači sumnjaju da će članice OPEC-a uspjeti dogovoriti dovoljno smanjenje proizvodnje kako bi se ublažila neravnoteža između ponude i potražnje.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala gotovo 2 posto, na 44,75 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,5 posto, na 43,40 dolara.
Nakon što su prebrodili početni šok izazvan neočekivanom pobjedom Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima, ulagači su krajem prošle sedmice pozornost ponovno usmjerili na preveliku ponudu u odnosu na slabiju potražnju.
Najnoviji podaci pokazali su da je proizvodnja Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) u oktobru dosegnula novi rekord – 33,64 miliona barela dnevno, 240 hiljada barela dnevno više nego u septembru.
Još od kada su članice OPEC-a na neformalnom skupu u Alžiru prije mjesec i po dana načelno dogovorile smanjenje, odnosno zadržavanje proizvodnje na postojećoj razini, ulagači sumnjaju u realizaciju tog dogovora.
Podaci o rekordnoj proizvodnji u listopadu pokazuju da bi do službenog sastanka OPEC-a 30. novembra članice morale dogovoriti veće smanjenje proizvodnje nego što se mislilo, s obzirom da su u Alžiru načelno dogovorile da bi se proizvodnja trebala smanjiti na 32,5 do 33 miliona barela dnevno.
– Činjenica da članice OPEC-a proizvode pojačanim tempom zasigurno otežava mogućnost dogovora o smanjenju proizvodnje – kaže David Thompson, potpredsjednik u tvrtki Powerhouse.
Uz to, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) objavila je prošle sedmice procjene da bi tržišta mogla ostati prekomjerno opskrbljena i u 2017. godini, treću godinu zaredom.
U redovnom mjesečnom izvješću IEA je navela da se globalna ponuda u listopadu povećala za 800 tisuća barela dnevno, na ukupno 97,8 miliona barela dnevno, predvođena rekordnom proizvodnjom OPEC-a i povećanom proizvodnjom zemalja izvan kartela, poput Rusije, Brazila, Kanade i Kazahstana.
IEA je ujedno potvrdila prognozu rasta potražnje u ovoj godini za 1,2 miliona barela dnevno, a istim bi tempom trebala rasti i iduće godine. To bi, pak, značilo usporavanje rasta potražnje u odnosu na 2015. kada je dosegnuo najviši nivo u pet godina, od 1,8 miliona barela dnevno.
– Na tržišta pristiže puno nafte. Zbog toga cijene zaslužuju biti na ovim razinama, a možda čak i nešto nižima – kaže Tariq Zahir, trgovac u tvrtki Tyche Capital Advisors.
U petak je, pak, tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao već 21. od posljednje 24 sedmice, što najavljuje povećanje proizvodnje. Broj tih postroječnja porastao je prošle sedmice za daljnja dva, na 452.
Zbog svega toga analitičari očekuju nestabilno kretanje cijena nafte, koje su zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih 13 godina.
U međuvremenu, cijene su se uspjele oporaviti, pa se već mjesecima kreću uglavnom u rasponu između 40 i 50 dolara po barelu. Hina