NJUJORK/LONDON, Cijene nafte su početak ove trgovačke sedmice otvorile nastavkom prošlonedeljnog poniranja usljed problema globalne prezasićenosti ponude, vraćanja u pogon sve većeg broja američkih bušotina i jačanja dolara.
Američka “laka” nafta WTI pala je za šest centi, na 44,13 dolara po barelu, a za toliko je pojeftinila i sjevernomorska nafta “brent”, koja je na današnjem azijskom trgovanju iznosila 45,63 dolara, izveštava agencija AFP.
Oba tipa “crnog zlata” potonula su u petak nakon izvještaja koji je pokazao da je broj aktivnih američkih bušotina porastao četvrtu nedjelju uzastopno, pošto su relativno više cijene namamile kompanije da ponovo aktiviraju pogone. Povećanje proizvodnje će dodatno pogoršati već bolnu krizu s preobilnom ponudom.
“Tržišta sirove nafte su pod pritiskom pošto su isporuke počele da rastu s nastavkom proizvodnje iz pogona koji su bili zatvoreni zbog požara u kanadskom regionu naftnog pijeska”, navodi šef odsjeka za naftu i gas u kompaniji Ernst&Jang, Sandživ Gupta u tržišnom komentaru, podsjećajući na požare koji su pogodili glavna naftna polja u Kanadi.
Kanada je najveći dobavljač nafte u SAD. Gupta dodaje da su pritisku na tržišta doprinijeli i medijski izvještaji o povećanju proizvodnje u Iraku.
Zvanični američki podaci od prošle nedjelje pokazali su pad zaliha nafte, dok su na drugoj strani zalihe benzina ostale visoke čak i tokom sezone ljetnjih godišnjih odmora, koja je ključni period pojačanih putovanja i vožnji.
“Generalna karakteristika tržišta u ovom trenutku je blago naginjanje ka padu”, kaže za agenciju “Blumberg njuz” Rik Spuner, glavni analitičar u sidnejskoj kompaniji CMC Markets.
Dodaje da je tržište opterećeno jačanjem američkog dolara, relativno visokim zalihama i činjenicom da je počeo da se penje broj aktivnih bušotina.
Cijene nafte variraju u rasponu od 43 do 52 dolara po barelu od početka juna, nakon pada na ispod 30 dolara u februaru do kog je dovela prevelika svjetska ponuda i slaba potražnja, podsjeća AFP. Nezavisne novine