LONDON – Svjetske cijene nafte na kraju 2025. godine bilježe najveći godišnji pad još od početka pandemije 2020. godine, zbog strahova od viška ponude u narednoj godini, što već sada snažno utiče na raspoloženje na tržištima.
Cijena nafte Brent stabilizovala se iznad 61 dolar po barelu, ali je tokom 2025. godine pala za oko 18 odsto, dok se cijena nafte WTI kretala blizu 58 dolara po barelu.
Slabljenje cijena posljedica je rasta ponude iz zemalja OPEK+ i proizvođača van kartela, dok globalna tražnja raste sporije od očekivanja, prenosi Bloomberg.
Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), tržište bi i naredne godine moglo da se suoči sa značajnim viškovima, dok čak i Sekretarijat OPEK-a predviđa skroman suficit na tržištu.
Analitičari upozoravaju da snažna proizvodnja u Sjedinjenim Američkim Državama, Brazilu, Gvajani i Argentini nadmašuje neujednačenu potražnju, što bi moglo da zadrži cijene u rasponu od 50 do 70 dolara po barelu.
Pažnja tržišta usmjerena je i na predstojeći sastanak OPEK+ zakazan za 4. januar, na kojem se, prema izvorima, ne očekuje dalje povećanje proizvodnje.
Dodatni pritisak na cijene dolazi i iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje je Američki institut za naftu prijavio rast zaliha sirove nafte od 1,7 miliona barela tokom prošle sedmice.
Pad cijena nafte doprinosi smanjenju inflatornih pritisaka, što ide u prilog centralnim bankama, ali istovremeno predstavlja izazov za proizvođače, naročito zemlje OPEK+ koje se u velikoj mjeri oslanjaju na prihode od izvoza energenata.
Agencije