BEOGRAD, Gotovo je postalo pravilo da početak svakog mjeseca obilježe poskupljenja. Iako je u četvrtak, na inicijativu guvernera NBS premijer Cvetković, odložio najavljeno poskupljenje struje za mjesec dana, izvjesno je da će, od 1. aprila, ipak biti veći izdaci za električnu energiju, i to za 13,5 odsto za domaćinstva. Međutim, 1. marta poskupjeće ugalj za 20, cigarete za 10, kafa za 14 odsto..
Očekuje se da Vlada već u petak donese i zvaničnu odluku o višoj cijeni energenata. I, kada stupi na snagu usloviće poskupljenje hljeba, mlijeka, ulja, mesa, prerađevina, konditora, komunalija…
Ipak, Ljubomir Madžar, ekonomista smatra da je krajnje vrijeme da se poveća cijena struje, jer je dosadašnja bila nedovoljna da se pokriju troškovi same proizvodnje, a posebno akumulacije za dalje aktiviranje elektroenergetskog sistema.
– Što se uticaja na druge cijene tiče, taj rast cijena kilovata će svakako biti nesumnjiv, jer gotovo da nema proizvoda, koji direktno ili posredno ne troši struju u proizvodnji – kaže Madžar. – Pojaviće se cjenovni pritisak, koji u kombinaciji sa ostalima može pogurati inflaciju i ozbiljno da ugrozi ciljeve, koje je Narodna banka Srbije postavila za ovu godinu.
I prema ocjeni Aleksandra Stevanovića, iz Centra za slobodno tržište, poskupljenje struje svakako ima uticaja na rast inflacije. Ali, kaže, teže je utvrditi na koji proizvod će manje, a na koji više uticati.
– Cijena struje se kod nas formira skokovito, pa je teško utvrditi kakav uticaj ima na druge cijene – ističe Stevanović.
Domaćinstva koja se griju na struju račun od aprila mjeseca za zagrijavanje stana od 60 kvadrata sa dosadašnjih 8.750 dinara trebalo da skoči na 9.930 dinara. Poslije toga mogu da očekuju i sva druga poskupljenja, zbog toga što ovaj energent učestvuje u izradi gotovo svih proizvoda, ali i usluga.
Kolubarski ugalj poskupjeće za 20 odsto. Do sada je tona uglja „kolubare“ koštala 4.900 dinara bez prevoza, a treba očekivati da od 1. marta cijena tone ove vrste uglja bude 6.000 dinara. I ugalj iz „Resavice“ mogao bi da poskupi, jer je rukovodstvo „Rembasa“ uoči Nove godine zatražilo povećanje cijena u prosjeku za 15 odsto.
Za kafu 14 odsto više
Na domaćem tržištu kafa je poskupjela za oko 14 odsto, pa je kesica od 100 grama premašila sto dinara, a pakovanje od 200 grama je 198 do 215 dinara. Glavni razlog je skok cijena kafe na svjetskim berzama, koja je dostigla rekordnu vrijednost u posljednjih 30 godina.
Stručnjaci objašnjavaju da je poskupljenje od 14 odsto u maloprodaji uslovio slab rod u Kolumbiji, dok je i u Brazilu, najvećem odgajivaču kafe na svijetu, proizvodnja slabija nego ranije. Mnogi sumnjaju i da špekulanti drže velike količine, nadajući se daljem rastu cijena. U kompaniji „Štraus Adrijatik“, koji proizvodi „don kafu“, kažu da je nezapamćeni rast cijena sirove kafe izazvao talas poskupljenja širom planete i da su gotovo svi proizvođači bili primorani da koriguju cijene.
Protest mijenja cijenu oktana
Sirova nafta nastavila je u četvrtak da poskupljuje na svjetskim berzama, zbog previranja u Libiji. Cijena „lake“ američke nafte u Njujorku u četvrtak je iznosila 96 dolara po barelu, što je najviše u posljednje dvije godine, a „brent“ je u Londonu poskupjeo na 107,43 dolara. Ali, ovi berzanski „skokovi“, bar kako smatraju domaći stručnjaci, ne bi trebalo da znatno utiču na poskupljenja u Srbiji.
Ipak, cijene goriva na MOL-ovim pumpama od četvrtka su više za dizel, evrodizel i bezolovni benzin BMB-95. Cijena evrodizela na stanicama te kompanije povećana je za tri dinara i iznosi 125,5 dinara po litru, dizel D-2 skuplji je za 1,4 dinara i košta 113,4 dinara, dok je bezolovni benzin BMB – 95 skuplji za 2,4 dinara i iznosi 119,9 dinara po litru. Cijena evropremijuma BMB-95 kod MOL-a je ostala nepromijenjena – 132 dinara po litru. Na pumpama NIS evropremijum BMB-95 košta 128,5 dinara po litru, evrodizel 125,5 dinara po litru, BMB-95 120 dinara, a dizel D-2 113,4 dinara po litru.
Evrodizel kod „Lukoil-Beopetrola“ košta 126 dinara po litru, evropremijum BMB-95 128,6 dinara, odnosno 133,4 dinara po litru na 12 benzinskih pumpi koje se nalaze uz autoput. Bezolovni benzin BMB-95 kod te kompanije košta 120,6 dinara po litru, a dizel D2 114,9 dinara po litru. Na pumpama OMV-a evropremijum BMB-95 iznosi 132,4 dinara po litru, evrodizel 129 dinara po litru, dizel D-2 114,9 dinara, a BMB- 95 – 120,9 dinara po litru.
– Kretanje nafte na berzama ne bi trebalo da se odrazi na poskupljenje na pumpama u Srbiji u sljedećih mjesec dana – kaže Ljubinko Savić, savjetnik za energetiku u Privrednoj komori Srbije. – Država više ne propisuje maksimalne cjenovnike goriva, koje je određivala na osnovu kretanja cijena nafte. Zato će cijene na pumpama i dalje određivati tržište. Uvozni evrodizel i evropremijum dolaze iz rafinerija u okruženju, koje cijene prave jednom nedjeljno. Ali, gorivo u Srbiji je već skupo, pa će cjenovnike moći da povise samo koliko tržište bude moglo da podnese.
Skuplje niške cigarete
Od 1. marta kompanija „Filip Moris“, u okviru koje posluje Duvanska industrija Niš (DIN) povećava maloprodajne cijene cigareta iz svog asortimana od devet do 11 odsto.
Paklo cigareta skuplje je za 10 dinara, tako je „best“ sa 100 poskupjeo na 110, koliko staje i običan „klasik“, dok „klasik blu“ umjesto 105 košta 115 dinara. Po novoj računici kutija „drine“ u mekom i tvrdom pakovanju staje 100, dok je „stotka“ 105 dinara.
– Povećanje cijena posljedica je značajnog rasta akcize na cigarete iz januara 2011. godine – kaže Jelena Pavlović, direktorka sektora Korporativnih poslova „Filip Morisa“. – Tada je kompanija, da bi ublažila efekte ove poreske mjere, pri povećanju cijena delimično apsorbovala ukupan rast akcize, preuzimajući time značajan poslovni trošak.
Evropska valuta jača više od 60 para
Poslije višednevnog jačanja dinar se ponovo srušio i to za oko 60 para, tako da će zvanični srednji kurs u petak biti 103,38 dinara. Glavni razlog za ovako nagli pad je, tvrde ekonomisti, u većoj potražnji za devizama. Kako je kraj mjeseca, preduzeća obavljaju plaćanja prema inostranstvu, tako da je automatski veće interesovanje za evrima. Uz to domaće devizno tržište je „plitko“, pa se svaka značajnija kupovina deviza i te kako osjeti. NBS u četvrtak nije intervenisala na deviznom tržištu.
Guverner Dejan Šoškić i dalje najavljuje stabilnu domaću valutu, bez preteranih skokova. Ne očekuje nestabilnost na deviznom tržištu, niti inflaciju.
– Svi koji su kalkulisali s tim moraju da cijene spuste na neki normalan nivo i smanje očekivanja – rekao je Šoškić.
Prema riječima Gorana Nikolića, skokova i padova dinara biće i ubuduće, ali drastičnije slabljenje ne treba očekivati. Da domaća valuta nema podlogu za veću snagu, pokazao je i primjer od četvrtka, kada je u prepodnevnoj trgovini dinar oboren za 60 para.
Isti izvor
Ministar energetike Petar Škundrić negirao je tvrdnje da Srbija plaća gas 30 odsto skuplje nego druge države koje ga nabavljaju na istom izvoru i istakao da je „ta cijena identična“.
– Kada je riječ o gasu za domaćinstva i industriju, samo Rumunija ima nižu cijenu gasa zato što više od 50 odsto ima sopstvenu proizvodnju gasa – ističe Škundrić.
Intervencija iz rezervi
Nakon usvajanja uredbe o maksimiziranju maloprodajne cijene šećera do najviše 98 dinara za kilogram, tržište slatkog kristala trebalo bi da se konačno stabilizuje.
– U narednih tri do pet dana, oko 3.000 tona šećera iz Robnih rezrevi naći će se u rafovima maloprodajnih lanaca – tvrdi Goran Tasić, direktor Republičkih robnih rezervi.
– Riječ je o prvoj tranši, koja će biti obnovljena po potrebi i narednih mjeseci. Nabavna, veleprodajna cijena šećera iznosi 82,5 dinara, to znači da će trgovačke marže biti ograničene do 10 odsto. Posljednjih nedjelja konstantna je nestašica šećera u Srbiji, posebno u velikim trgovinskim lancima. U pojedinim manjim radnjama, šećer je dostigao i 130 dinara za kilogram. A, samo prije godinu dana, kilogram šećera je koštao prosječnih 49 dinara. Novosti