RIM – Svjetske cijene hrane pale su za 20,5 posto u odnosu na svoj vrhunac prije godinu dana, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
“Indeks cijena hrane pao je 12. uzastopni mjesec u martu i iznosio je u prosjeku 126,9 bodova, što je pad od 2,1 posto u odnosu na prethodni mjesec i 20,5 posto ispod vrhunca iz marta 2022., zbog veće ponude, smanjene potražnje za uvozom i širenja Crnomorske inicijative za žito“, navodi se u saopštenju.
Indeks cijena žitarica pao je 5,6 posto u odnosu na februar, pri čemu su međunarodne cijene pšenice pale za 7,1 posto, pod pritiskom snažnog prinosa u Australiji, poboljšanih uslova usjeva u Evropskoj uniji, velikih zaliha iz Ruske Federacije i trenutnog izvoza iz Ukrajine.
U saopštenju FAO-a dodaje se da su svjetske cijene kukuruza pale za 4,6 posto, dijelom zbog očekivanja rekordne žetve u Brazilu, dok su cijene riže pale za 3,2 posto.
Indeks cijena biljnog ulja bio je u prosjeku 3 posto niži u odnosu na prethodni mjesec i 47,7 posto ispod nivoa iz marta 2022., jer su visoke svjetske zalihe i smanjena globalna potražnja za uvozom uticali na kotacije ulja soje, uljane repice i suncokreta.
S druge strane, rast cijena palminog ulja posljedica je niže razine proizvodnje u jugoistočnoj Aziji zbog poplava i privremenih ograničenja izvoza koje je uvela Indonezija.
“Povećanje cijene uglavnom je rezultat zabrinutosti oko smanjene globalne dostupnosti šećera u sezoni 2022./23., nakon pada izgleda za proizvodnju u Indiji, Tajlandu i Kini. Međutim, pozitivni izgledi za usjeve šećerne trske u Brazilu ograničili su pritisak na rast svjetskih cijena šećera“, rekla je organizacija.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda pao je u martu za 0,8 posto, pri čemu su cijene maslaca porasle zbog veće uvozne potražnje, dok su cijene sireva pale zbog većih zaliha kod vodećih izvoznika.
Nasuprot tome, indeks cijena šećera porastao je 1,5 posto od februara na najvišu razinu od oktobra 2016., odražavajući zabrinutost zbog pada proizvodnje u Indiji, Tajlandu i Kini.
Pozitivni izgledi za žetvu šećerne trske u Brazilu ograničili su pritisak na rast cijena, kao i pad međunarodnih cijena sirove nafte, što je smanjilo potražnju za etanolom.
FAO indeks cijena mesa blago je porastao, za 0,5 posto. Međunarodne kotacije govedine porasle su pod uticajem rasta domaćih cijena u Sjedinjenim Državama, dok su cijene svinjetine porasle zbog povećane potražnje u Evropi uoči blagdana.
Unatoč izbijanju ptičje gripe u nekoliko velikih zemalja izvoznica, svjetske cijene peradi pale su deveti mjesec zaredom zbog smanjene globalne potražnje za uvozom.
“Iako su cijene pale na globalnom nivou, još uvijek su vrlo visoke i nastavljaju rasti na domaćim tržištima, što predstavlja dodatne izazove za sigurnost hrane. To se posebno odnosi na zemlje u razvoju koje uvoze hranu, gdje je situacija pogoršana deprecijacijom njihovih valuta u odnosu na američki dolar ili evro te sve većim teretom duga”, naglasio je glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero.
U Izvještaju o ponudi i potražnji žitarica, FAO je povisio svoju prognozu svjetske proizvodnje pšenice u 2023., koja je sada postavljena na 786 miliona tona, što bi bilo 1,3 posto ispod nivoa iz 2022. i drugi najveći postignuti rezultat. Gotovo rekordne zasijane površine očekuju se u Aziji, dok sušni uslovi pogađaju sjevernu Afriku i južnu Europu.
FAO je takođe povisio svoju prognozu svjetske proizvodnje žitarica za ovu godinu na 2.779 miliona tona, što je pad od 0,7 posto u odnosu na 2021./22. Očekuje se da će svjetske zalihe žitarica pasti za 0,3 posto s početnih nivoa na 850 miliona tona do kraja sezone 2022./2023.
Predviđa se da će svjetska trgovina žitaricama 2022./23. pad za 2,7 posto u odnosu na nivo 2021./22. na 469 milona tona.
Pad uglavnom odražava očekivanja smanjenja trgovine krupnim žitaricama, dok se očekuje povećanje globalne trgovine pšenicom.
Predviđa se da će međunarodna trgovina rižom 2023. pasti za 5,2 posto ispod rekordno visoke razine iz 2022. Seebiz
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Samo bih volio vidjeti gdje je to pojeftinjenje