BEOGRAD, Pad cijene zlata na berzi mogao bi biti znak da ekonomska kriza jenjava i da se zbog toga špekulanti na berzama okreću rizičnijim ulaganjima u akcije i tržište kapitala, prije svega u žitarice i naftu, smatraju svjetski stručnjaci.
Rast cijene zlata istorijski je bio povezan s periodima finansijske rize, ali prema mišljenju stručnjaka, pad cijene ovog puta ne mora nužno da znači i kraj krize.
Broker Nenad Gujaničić vjeruje da je kratkotrajan trend to što je prije desetak dana došlo do većeg pada cijene zlata na globalnom nivou i da će ponovo rasti.
Štampanje novca
– Cijena zlata je u bliskoj vezi s krizom, jer investitori vrijednost svoje imovine štite tako što je konvertuju u zlato. Od septembra prošle godine neke velike svjetske centralne banke, prije svega Amerike i Japana, vodile su politiku takozvanog jeftinog novca štampanjem velikog broja novčanica. Ta ekspanzija novca u nekom trenutku dovodi do inflacije, pa je zlato atraktivno. Međutim, investitori su od septembra prošle godine velike količine novca investirali u akcije i fjučerse na akcije, pa su sve velike berze zabilježile veliki rast. Globalno, na tržištu su akcije svih sektora mnogo porasle, a koji će sektor imati najbolje performanse, teško je utvrditi – kaže Gujaničić.
Kako cijena zlata snažno oscilira, ulaganje u ovaj plemeniti metal je rizično, dok se, dugoročno gledano, investiranje u dionice pokazalo kao najbolja varijanta.
Pad je neminovan
I ekonomista Goran Nikolić kaže da je razlog za pad cijene zlata na berzama najvjerovatnije nagovještaj da će pojedine zemlje prodavati svoje rezerve da bi se iščupale iz dugova, a ne izlaska iz krize.
– Vajar je počeo da prodaje svoje zlatne poluge da bi riješio finansijske probleme, a i neke druge zemlje su najavile prodaju zlata. Drugi razlog za pad cijene zlata je što je njegova cijena previše rasla, a kad nešto dostigne nevjerovatnu cijenu, pad je neminovan – kaže Nikolić.
Bušatlija: Zlato se prodaje zbog likvidnosti
Finansijski stručnjak Mahmud Bušatlija smatra da pad cijene zlata nije strukturan već tržišni jer su neke zemlje, ali i velike korporacije počele da prodaju zlato da bi pokrile gubitke, zbog čega se povećala njegova količina na tržištu.
– Pogrešno je vjerovati da je pad cijene zlata u vezi s krizom. Zlato je naizgled stabilno sredstvo jer u uslovima krize ne možete lako utvrditi njegovu pravu vrijednost. Moguće je da se investitori udaljavaju od zlata da bi investirali u neke poslove ili da bi preživjeli i obezbijedili dnevnu likvidnost zbog gubitaka. Veliki investitori ulažu u špekulacije – kaže Bušatlija, i dodaje da je neizvjesno šta će dalje biti s krizom. Kurir