BANJALUKA – Cijene zlata na svjetskom tržištu ponovo su u uzlaznoj putanji, dostigavši apsolutni istorijski maksimum. One rastu zbog nestabilne situacije u svijetu, zbog čega investitori pronalaze investiciono utočište u ulaganju u zlato.
Dugogodišnji trend rasta cijene ovog plemenitog metala nastavljen je i u prvim mjesecima ove godine, pa je tako cijena zlata premašila 3.000 dolara, odnosno oko 2.752 evra po unci.
Zlato je ove godine poskupjelo 14 odsto, te svako ko je kupio zlato sredinom marta 2015. godine do danas ostvario je prosječan godišnji prinos od tačno 10 odsto.
Viktorija Hasler, šefica za istraživanje fondova u finansijskoj kompaniji “Hargreaves Lansdown”, ukazala je da trenutno postoje dva glavna uzroka rasta cijene zlata. Kao prvi razlog je istakla upravo neizvjesnost.
“Između carina američkog predsjednika Donalda Trampa, komentara na društvenim mrežama i tenzija na Bliskom istoku i Rusiji, odnosno Ukrajini, neizvjesnost je velika i čini se da se povećava. Tržišta mrze neizvjesnost. Ovakva dinamika je doprinijela da cijena zlata bude na novom maksimumu“, naglasila je.
Haslerova je kao drugi razlog istakla to što centralne banke kupuju zlato, ali smatra da je teško utvrditi zašto je to tako.
Ekonomista Igor Gavran kazao je za “Nezavisne novine” da je trend rasta cijene zlata odavno prisutan zbog nestabilne situacije u svijetu i slabljenja alternativnih oblika ulaganja u tržišta kapitala, a u posljednje vrijeme je dodatna nestabilnost uzrokovana tzv. trgovinskim ratom, odnosno dodatnim carinama koje SAD uvode.
“Sve to vodi ka jačanju tražnje za zlatom kao tradicionalnim izvorom vrijednosti i sigurnosti. Isto važi i za tržište BiH, s tim da su kod nas ograničene mogućnosti ulaganja u zlato jer na slobodnom tržištu nemamo ponudu takvih ulaganja osim ako kupujemo zlato u obliku nakita ili zlatnika ili ga kupujemo izvan BiH“, kazao je Gavran.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da cijene zlata po pravilu rastu u vrijeme kriza na finansijskim tržištima kada investitori pronalaze investiciono utočište u ulaganju u zlato.
“Slična je situacija u uslovima visoke inflacije kada se štednja ne isplati zbog negativne realne kamatne stope i kada se ulaže u nekretnine ili zlato. Dakle, rast cijena zlata je indikator percepcije investitora o štednji kroz finansijske instrumente“, kazao je Mlinarević.
Kako je rekao, što se tiče implikacija na nas zbog slabo razvijenih finansijskih tržišta ova kretanja neće se značajnije reflektovati na našu ekonomiju.
“Pozitivni efekti će se zabilježiti u bilansu Centralne banke BiH koja će imati nerealizovani dobitak zbog rasta cijena zlata kao dijela njenih monetarnih rezervi“, kazao je Mlinarević.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, ukupan uvoz zlata u Bosnu i Hercegovinu za dva mjeseca ove godine je 294.382 KM sa uključenim dažbinama, dok je prošle godine za dva mjeseca uvezeno daleko više, tačnije 456.177 KM.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše zlata uvezeno je iz Slovačke, zatim Turske, kao i Njemačke i Austrije. Nezavisne