LONDON/NJUJORK, Cijena barela sirove nafte pala je u srijedu u Londonu ispod nivoa od 112 dolara, pogođena nastavljenom zabrinutosti u kojoj su mjeri Italija i Grčka sposobne nositi svoje dužničke terete, ali je tijesna ponuda ipak spriječila značajnije klizanje cijena.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je za 23 centa, na 111,95 dolara. Barel je na američkom tržištu prodavan po 43 centa nižoj cijeni, od 98,94 dolara. Tržišta nafte pritišću strahovanja od širenja dužničke krize izvan Evrope, što bi zakočilo privredni rast, a stoga i potražnju za naftom. “Žarište je pažnje na prinosima na državne obveznice, oni još uvijek zabrinjavaju i stoga određuju trendove”, kazao je Olivier Jakob iz švajcarskog Petromatrixa.
U fokusu pažnje tržišta sada je Francuska, nakon što je nagli skok njenih troškova zaduživanja na nervoznim tržištima potpirio bojazni da bi i druga po veličini privreda u evrozoni mogla usisati vir dužničke krize. Značajniji pad cijena nafte ipak je zakočila tijesna ponuda. Tržište je tijesno snabdijeveno i visoke cijene nafte već nagrizaju rast privrede u razvoju i dovode u opasnost i eventualne naznake privrednog oporavka u Evropi, izjavio je u srijedu lider Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Zbog tijesnog snabdijevanja cijene nafte na londonskom tržištu porasle su od početka oktobra blizu devet odsto. Glavni ekonomista BP-a u srijedu je izjavio da očekuje da će cijene nafte ostati na sadašnjim nivoima, iznad 100 dolara po barelu, osim ako svjetska privreda naglo ne stane. “Zalihe padaju, na fizičkom tržištu ponuda tek za malo nadmašuje potražnju pa očekujemo da će se naftom trgovati u vrlo uskom cjenovnom rasponu”, zaključuje Andy Sommer iz švajcarskog EGL-a.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u međuvremenu je objavila da je cijena barela referentne korpe njene nafte juče iznosila 112,19 dolara, što znači da je bila 50 centa niža nego prethodni dan. Hina
