LONDON, Od sredine januara, kada je pala ispod 30 dolara, cijena nafte po barelu “brent” porasla je za 66 odsto, na 46,03 dolara.
Stručnjaci tvrde da je najvažniji razlog rasta cijene – neisplativost proizvodnje po cijeni 70 odsto nižoj, nego što je bila prije nekoliko godina.
Počela su otkazivanja radova na novim nalazištima, a postojeće bušotine sve više se zatvaraju, što je moralo dovesti do nestašice nafte i rasta cijene.
Drugi razlog je povećana potražnja za naftnim derivatima radi sve niže cijene.
Kina, čija je ekonomija jedan od najvećih potrošača nafte na svijetu, javno je objavila da će iskoristiti situaciju i maksimalno popuniti kapacitete strateških rezervi nafte.
Treći razlog su špekulanti na finansijskim tržištima.
Saudijska Arabija zauzela je stav da neće smanjivati proizvodnju nafte u situaciji kada je ponuda na globalnom nivou veća od potražnje.
Špekulanti su zaključili da će cijena dodatno pasti i otvorili su rekordno mnogo prodajnih pozicija na finansijskim “izvedenicama” u vezi sa cijenom nafte, čime su joj dodatno srušili cijenu.
Ali, da bi se na prodajnim pozicijima ostvario profit, potrebno je ponovo kupiti ugovor na naftu, čime se pozicija zatvara. Trenutno se upravo to događa – špekulanti masovno kupuju naftu da bi zatvorili prodajne pozicije i time joj dižu cijenu.
Saudijska Arabija izgubila je zbog naftne politike više od sto milijardi dolara, procjenjuju stručnjaci. Rijad je to morao da nadoknadi iz deviznih rezervi.
Analitičari “Admiral marketsa” smatraju da bi cijena nafte u idućim mjesecima mogla nastaviti da raste.
Teško da će se ubrzo vratiti na nivo od 100 dolara po barelu, ali dalji rast neće biti iznenađenje. Srna
