BEOGRAD, Sa prvim danom sljedeće godine trebalo bi da važe nova pravila u oporezivanju imovine u Srbiji.
Tada će prestati da postoji naknada za korišćenje građevinskog zemljišta, pa bi izmjene Zakona o porezu na imovinu opštinama trebalo da obezbjede isti priliv sredstava.
Firme će zato plaćati porez na tržišne cijene svojih nepokretnosti, a više novca se očekuje i od građana, iako njima zakon ne donose drastične promjene. Ministarstvo finansija i privrede Srbije, međutim, očekuje da će većina lokalnih samopuprava svojim žiteljima propisati maksimalne poreske stope od 0,4 odsto.
Najznačajanija izmjena je drugačije utvrđivanje osnovice poreza na imovinu preduzeća koja vode poslovne knjige. Do sada su oni ovaj namet računali na osnovu knjigovodstvene vrijednosti nekretnine, a sada će važiti tržišne cijene. Lokalne samouprave su dužne da do kraja oktobra svake godine utvrde tržišne vrijednosti nekretnina u svakoj zoni. Osnovica se neće mijenjati za firme koje i sada u knjigama nepokretnosti procjenjuju po metodi “fer vrijednosti”, koja je jednaka tržišnoj.
– Ako obveznik sada vrednuje objekat po fer vrijednosti, obaveza mu se neće izmjeniti, osim u slučaju da je došlo do promjene tržišne cijene – objašnjavaju u Ministarstvu finansija i privrede. – Ukoliko nepokretnost vrednuje po principu nabavne vrijednosti umanjene za amortizaciju, doći će do povećanja poreske obaveze, ali veličina povećanja zavisi od vremena kada je objekat stečen. Na primjer, ako je po tržišnoj cijeni kupljen ove godine, njegova nabavna vrijednost neznatno je umanjena za amortizaciju. S druge strane, ako je objekat kupljen davno, pa je njegova sadašnja vrijednost u knjigama mala, povećanje će biti značajno.
Izmjene zakona mogle bi da pogode građane ukoliko bez pravnog osnova koriste nepokretnosti u javnoj svojini, jer će ubuduće i na njih plaćati porez. Umjesto petostrukog katastarskog prihoda, kao poreske osnovice za poljoprivredno i šumsko zemljište, poreska osnovica za to zemljište utvrđivaće se prema prosječnoj cijeni kvadrata u zoni u kojoj se nalazi. I neće biti umanjenja za amortizaciju.
– Predlaže se i da na visinu poreske osnovice više ne utiče koeficijent kvaliteta jer je riječ o unutrašnjim elementima objekata koji nemaju pretežni uticaj na njihovu tržišnu vrijednost – dodaju u Ministarstvu finansija Srbije. – Predlaže se i da se površinom objekta, za svrhu oporezivanja porezom na imovinu, smatra zbir podnih površina između unutrašnjih strana spoljnih zidova objekta. Znači bez procentualnih umanjenja za određene prostorije unutar objekta kao što su ostave i prostorije sa kosim zidovima, ali bez uračunavanja terasa i balkona u površinu koja se oporezuje.
Javna preduzeća obveznici
Izmjene zakona će uvesti poreskog oslobođenja za vodno zemljište i za vodne objekte, pod propisanim uslovima. To ne važi za ribnjake, ali oni oslobođenje mogu da ostvare po drugom osnovu.
Izmjene zakona predviđaju ukidanje poreskog oslobođenja na nepokretnosti u javnoj svojini koje koriste javna preduzeća. Znači da će i ona plaćati porez na imovinu.
Računica
Računica efekata izmjena zakona izgleda ovako – tokom prošle godine od naknade za korišćenje građevinskog zemljišta stiglo je 14,6 milijardi dinara. Firme su platile oko 11,7 milijardi dinara, a građani oko 2,9 milijardi dinara. Istovremeno ukupni prihodi od poreza na imovinu bili su 14,8 milijardi dinara, od čega su pravna lica platila 7,1 milijardu, a građani 7,7 milijardi dinara. U 2014. godini tako porez na imovinu treba da donese ukupno 29,4 milijarde dinara. Znači da bi prihodi od poreza na imovinu naplaćeni od građana trebalo da se povećaju za 37,7 odsto, a prihodi od preduzeća za 164,8 odsto. Novosti
