VAŠINGTON – Cijena bitcoina pala je ispod 53.000 dolara, što je njegova najniža vrijednost od 5. avgusta. Najveća svjetska kriptovaluta izgubila je u posljednjih sedam dana skoro sedam odsto vrijednosti, a njena trenutna tržišna valuacija kreće se oko 1,07 biliona dolara.
U nedjelju veče bitcoin je vredio oko 54.400 dolara, a tehnički indikator nazvan Chande Momentum Oscillator (CMO) signalizira mogući preokret cijene. Prema pisanju portala CryptoNews, očekuje se da cijena BTC-a u narednim danima može dostići od 57.500 do 65.000 dolara.
Ethereum, najveći svjetski altcoin, takođe je doživio pad na 2.172 dolara. U posljednjih nedjelju dana ETH je pao za 8,7 odsto vrijednosti, pa mu je tržišna valuacija trenutno blizu 274 milijarde dolara.
Oštra rasprodaja kriptovaluta usledila je nakon jakog pada akcija glavnih tehnoloških kompanija u Sjedinjenim Američkim Državama – akcije proizvođača električnih automobila Tesla pale su za 8,45 odsto, dok je proizvođač čipova Nvidia izgubio 4,1 procenat. Google-ova matična kompanija Alphabet imala je pad od četiri odsto.
Tehnološki Nasdaq Composite indeks pao je u petak za 436 poena ili 2,55 odsto, i zabeležio pad od 5,8 procenata za nedelju dana, beležeći najgori nedeljni učinak od 2022. godine.
Prethodno je krajem avgusta cijena bitcoina skočila na 65.000 američkih dolara, a ovaj značajan rast uslijedio je nakon najava Federalnih rezervi da bi uskoro moglo da uslijedi smanjenje kamatnih stopa. Pozitivna reakcija tržišta naglašava uticaj ovih izjava na bitcoin i širi sektor kriptovaluta.
Tada je prognozirano i da bi bitcoin mogao da dostigne vrijednost od 84.000 dolara do sredine septembra.
Međutim, nepunih mjesec dana ranije, 4. i 5. avgusta, tržište kriptovaluta je, prateći snažan pad glavnih berzanskih indeksa, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji, doživjelo slom kakav nije primjećen više od dvije godine. Bitcoin je tada za 24 sata izgubio gotovo 15 odsto svoje vrijednosti, dok je ethereum bio u dnevnom minusu od čak 22 procenta.
Glavne svjetske berze kriptovaluta procijenile su da je sa tržišta u jednom danu zbrisano oko 367 milijardi dolara, i to nakon izuzetno uspješnog prvog dijela godine.
“Milijarde dolara su izbrisane sa računa vodećih poslovnih lidera poput Džefa Bezosa (Jeff Bezos), Marka Zakerberga (Mark Zuckerberg), vlasnika Nvidije i drugih tehnoloških kompanija. Ova situacija nije direktno povezana sa kriptovalutama, ali strah i panika među investitorima doveli su do masovne prodaje svih oblika imovine, uključujući i kriptovalute, kako bi prešli u nešto sigurnije i imali likvidan keš”, rekao je tom prilikom za Biznis.rs Igor Mirković, menadžer za masmedije u prvoj srpskoj kripto mjenjačnici ECD.
On je podsjetio da su kriptovalute često viđene kao zaštita od tržišnih neizvjesnosti, ali su i one podložne kratkoročnim fluktuacijama. Nepovoljni događaji, poput najavljenih ratnih sukoba, recesije ili slabih ekonomskih rezultata koje su prikazale pojedine države dodatno su tada pogoršali situaciju, a još jedan prelomni trenutak mogli bi da budu predsjednički izbori u SAD zakazani za 5. novembar.
“Iako je političar i njegove izjave treba uzeti sa rezervom, Trampova pro-kripto politika može donijeti pozitivne promjene za tržište kriptovaluta. Njegova podrška bitcoinu i kripto industriji (ranije) je izazvala pozitivan odziv kupaca i rast cijene bitcoina, a obećanja, iako možda preterano optimistična, donose nadu za povoljnije regulatorne uslove i veću adopciju kriptovaluta. Od alternative još nisu došli konkretni stavovi o kriptovalutama”, napominje Mirković.
Tramp je obećao da će SAD zadržati 100 odsto bitcoina koji trenutno posjeduju Federalne rezerve, čime bi se ovaj digitalni token praktično tretirao kao nacionalna imovina.
Između ostalog, izrazio je uvjerenje da će bitcoin jednog dana prebaciti tržišnu kapitalizaciju zlata.
Tramp je jasno rekao da dok je on predsjednik neće biti digitalne valute centralne banke (CBDC) u Sjedinjenim Američkim Državama.
U najnovijem broju Makroekonomskih analiza i trendova (MAT) Katarina Stančić podsjeća da se kao reakcija na kriptovalute došlo na ideju da bi i države mogle da emituju tehnološki konkurentno platežno sredstvo, tačnije digitalni novac (CBDC kao skraćenica od Central Bank Digital Currency).
„U pitanju je nacionalna valuta emitovana u digitalnoj formi, koja 1 na 1 parira papirnim novčanicama i ne drži se na bankovnom računu već u ‘digitalnom novčaniku’. Korisnicima je digitalni novac predstavljen kao suplement kešu i karticama, sredstvo plaćanja koje ne nosi sa sobom troškove transakcija i održavanja računa i omogućava finansijsku inkluziju, budući da ga mogu koristiti i ‘manje finansijski pismeni’ korisnici, odnosno čak i lica koja nemaju bankovni račun“, objašnjava Stančić.
Ona dodaje da, prema podacima Atlantic Council, 134 zemlje trenutno istražuju i testiraju uvođenje digitalnih valuta, tri zemlje su je u potpunosti implementirale (Jamajka, Bahami i Nigerija), a BRICS zemlje su u pilotnoj fazi testiranja koja uključuje i prekogranična plaćanja.Biznis.rs