BANJALUKA, TREBINJE – Svako ko sa prosječnom platom u Republici Srpskoj, a koja je za mart iznosila 1.258 KM, želi da riješi stambeno pitanje i kupi stan od 55 kvadrata, mora raditi najmanje sedam, pa do čak sedamnaest godina.
Ali, sve ovo je pod uslovom da svaku zarađenu marku svoje plate ne smije trošiti nigdje osim na kupovinu tog stana, odnosno nipošto na osnovne životne potrebe.
Ovakav scenario za građane je nemoguća misija, jer bi to značilo da se onda bukvalno moraju odreći i hljeba i mlijeka da bi se smjestili u svoja četiri zida.
Rijetki su oni koji samo svojom zaradom mogu priuštiti taj luksuz, a većina građana pomoć isključivo nalazi u zaduživanju.
Uz sve rečeno, u nastavku ćemo predočiti koliko je teško “skućiti se” i bez kredita i bez životnih troškova. Za primjer smo uzeli cijene stanova u najvećim centrima u Republici Srpskoj – od Banjaluke pa do Trebinja.
Kada je u pitanju najveći grad u Srpskoj, cijena kvadrata stana u novogradnji kreće se od 3.000 KM pa do čak 4.600 KM. To praktično znači da najjeftiniji stan od 55 kvadrata u izgradnji u Banjaluci košta 165.000 KM, a najskuplji 253.000 KM.
Ako se u obzir uzme da je prosječna plata u Srpskoj u martu bila 1.258 KM, to znači da u toku jedne godine radnik zaradi 15.096 KM.
To dalje znači da radnik bez ikakvih drugih troškova (nijedan fening od svoje plate) za nov stan u Banjaluci mora raditi minimum 131 mjesec, odnosno oko 11 godina, a najviše 201 mjesec, što je gotovo 17 godina.
“Trenutno se najjeftiniji kvadrat u novogradnji kupuje u City bloku u Adi. Već su digli cijene i u Lazarevu. Najskuplji stanovi od 4.600 KM su u auto-školi, tzv. rupi, kako je zovu investitori, to je između UIO BiH i Sindikata”, kaže Dragan Milanović, direktor agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke.
Prema njegovim riječima, gotovo da nema razlike u cijeni u novogradnji, bez obzira na lokaciju.
“U starim zgradama se to drugačije vrednuje. Na sve to najviše utiče ponuda i potražnja. Jer, kad su poskupjeli u novogradnji, onda to prati i starogradnja. Razlozi poskupljenja ipak nisu isti, sve je to tržišno. Takođe, na nekoj staroj lokaciji može biti više stanova, ali je jedan renoviran, a drugi nije, pa se i cijena, naravno, razlikuje”, pojašnjava Milanović.
U drugom najvećem gradu u Srpskoj, Bijeljini, cijena kvadrata u novogradnji se kreće od 2.300 do 3.000 KM, pa čak i više. To znači da najjeftiniji stan košta 126.500 KM, a da cijene idu i preko 165.000 KM.
Prema tome, Bijeljinci bi prosječnu martovsku platu za kupovinu stana u novogradnji, u najboljem, morali davati punih osam godina, a za one najluksuznije i više od 11 godina svoga rada.
U Doboju se za novogradnju izdvaja od 2.200 do 2.300 KM po kvadratu. Stanovi se kupuju u izgradnji, a građani koji se odluče na ovu investiciju moraju biti spremni da izdvoje od 121.000 KM pa do 126.500 KM.
Na taj način Dobojlije, za novu nekretninu, svoju prosječnu zaradu moraju preusmjeravati neprekidno između sedam i osam godina.
Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” iz Prijedora kaže za “Nezavisne novine” da se cijena kvadrata stana u novogradnji kreće od 2.600 do 2.800 KM u centru grada.
Prema tome, stan od 55 kvadrata je moguće kupiti za 143.000 pa do 154.000 KM, ili u prevodu 113, odnosno 122 prosječne plate.
“Što se tiče polovnih stanova u centru Prijedora, cijena im se kreće od 1.700 do 1.900 KM po kvadratu, zavisno od toga da li je renoviran ili nije”, rekao je Gruban.
Najjeftiniji stan u novogradnji, kada su u pitanju najveći gradovi u Srpskoj, može se kupiti u Istočnom Sarajevu. Iz jedne agencije za nekretnine kazali su za “Nezavisne novine” da se cijena kvadrata kreće od 1950 do 2.700 KM.
Prema tome, za najjeftiniji stan je potrebno 107.250 KM, što je 85 prosječnih plata. Sa druge strane, najskuplji stan košta 148.500 KM sa PDV-om, što je 118 prosječnih mjesečnih zarada u Republici Srpskoj.
Jug Srpske, tačnije njegov glavni centar Trebinje, nimalo ne zaostaje za najvećim centrima. Štaviše, od cijene kvadrata u ovom gradu samo je veća ona u Banjaluci.
Naime, prosječna cijena u novogradnji po kvadratnom metru iznosi 3.300 KM, pa slijedi da je za stan od 55 kvadrata potrebno izdvojiti 175.000 KM.
“To je sve sa čekanjem od godinu dana, jer je stan u izgradnji. Mi nemamo useljivih novih stanova, sve je to već prodato”, kažu iz jedne trebinjske agencije za nekretnine. Nezavisne novine
4 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Nakon nenormalnog rasta cijena nekretnina do 2008/2009 kada se desila svjetska ekonomska kriza kao što je ova danas počele su tada padati cijene nekretnina do 2013/2014
https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/257626/cene-nekretnina-u-srbiji-od-2009-pale-za-40-odsto
https://www.b92.net/biz/vesti/srbija/stanovima-pala-cena-nigde-kupaca-516050
Plaćeni članak od strane investitora i agencija za nekretnine jer stala im je prodaja opasno. Po meni jedan od najvećih problema je nelikvidno tržište nekretnina, promet se prepolovio u roku od godinu dana, to je odlika malih, špekulativnih i nelikvidnih tržišta, što BiH svakako jeste i oduvijek je bila. Ne da je došlo do hlađenja tržišta, nego još malo pa će pingivini da šetaju gradom.
Tito nije valjao. Djelio stanove, hej dobijes stan ?! Eto vam demokratija. Sad ga i kupite i ako je malo veci placate porez. Ako pogledamo sve malo realnije stan ni kuca a ni bilo koja nekretnina u zemlji u kojoj nema buducnosti ne vrijedi i nema nikakvu trzisnu vrijednost … Pa vi kupujte.
Prvi i najvažniji uslov za dugoročno veliku potražnju za stanovima je povećanje broja stanovnika, natalitetom ili useljavanjem. Drugi uslov je ekonomski prosperitet odnosno kupovna moć stanovništva.. Kod nas nije ispunjen nijedan, upravo suprotno: Radno sposobno stanovništvo odlazi, a procenat penzionera u ukupnoj populaciji je svakim danom veći.
Traznja za stanovima je trenutno najvše generisana od strane gastarbajtera, zatim pranjem novca, pa tek onda realnim potrebama stanovnika koji zasnivaju porodice. U prilog tome govori činjenica da je velika većina stanova finansirana gotovinom, a ne kreditom. Zbog toga ovaj nekretninski balon neće lako pući i dramatično oboriti cijenu stanova, ali hoće stati tražnja, pa će samim tom doći i do korekcije.