PRAG – Češka vlada razmatra ograničavanje cijena struje za industriju kako bi joj pomogla da prebrodi energetsku krizu.
Ministar finansija Zbinjek Stanjura rekao je da je država spremna da prekrši i propise EU o državnoj pomoći.
Vlada priprema nove mjere koje će ići u korak s evropskim planovima koji bi trebalo da ublaže snažan rast cijena energije.
“Podržavam taj limit čak i uz mogući rizik ocjene da je pomoć u nekim elementima prekršila propise EU o državnoj pomoći” rekao je češki ministar finansija, misleći na evropske propise o tržišnom takmičenju i državnoj pomoći.
Mjera bi mogla biti pripremljena do kraja 2022. i bila bi na snazi dvije godine.
Za kompanije bi bio dobar limit od oko 200 evra po megavat satu, dodao je, znatno niži od tržišnih cijena u poslednjih mjesec dana.
Ograničena cijena struje za kompanije će biti sastavni deo paketa pomoći domaćinstvima i državnim institucijama.
“Vlada će vjerovatno odrediti maksimalnu cijenu električne energije za domaćinstva, ali ne i isplaćivati naknadu proizvođačima koji mogu pokriti troškove i ostvarivati određenu dobit. U državnom sektoru vlada želi da osigura snabdijevanje strujom po razumnim cijenama za škole, bolnice i druge javne ustanove”, rekao je Stanjura.
Da bi se to postiglo, potrebni su, prema njegovim riječima, zakoni koji bi proizvođačima električne energije propisali prodaju određene količine struje državi, manje od 20 odsto proizvodnje.
Ministar je najavio rekao da bi plan mogao da košta do 130 milijardi kruna (5,3 milijarde dolara) i da bi se sprovodio paralelno s mjerama EU.
Ministri energetike EU zadužili su Komisiju da u roku od nekoliko dana predloži kako ograničiti prihod proizvođača struje koji u proizvodnji ne koriste plin i osigurati likvidnost elektroprivrednih kompanija u periodu snažnog rasta troškova.
Time su dali zeleno svijetlo prijedlogu EK da se odredi maksimalna cijena struje koja se proizvodi u fotonaponskim sistemima, vjetroelektranama, nuklearnim i termoelektranama na ugalj.
Kompanije bi razliku između tržišne cijene i limita vraćale državi, a ona bi je usmjerila na pomoć preduzećima i građanima s visokim računima, tumači Financial Times koji je dobio na uvid nacrt predloga iz Brisela. Seebiz