PRIPJAT, Idućeg mjeseca bi u Černobilju trebalo da bude puštena u rad solarna elektrana snage jedan megavat (MW).
Želja ukrajinske vlade za revitalizacijom černobiljske “zone isključenja” uobličila se u prvo ulaganje pred završetkom na tom području od nuklearnog incidenta 1986. godine.
Investitor projekta “teškog” 1,2 miliona evra je ukrajinsko-njemački konzorcijum koji čini kompanija Rodina enerdži grup i hamburška kompanija Enerparc.
Kako je pojasnio Evgenij Varjagin, predsjednik Uprave Rodine, fotonaponski paneli nalaze se stotinak metara od reaktora koji je prije više od tri decenije bio poprište jedne od najvećih industrijskih katastrofa u modernoj istoriji.
“Malo-pomalo želimo da optimizujemo černobiljsku zonu. To ne treba da bude crna rupa usred Ukrajine”, kaže Varjagin.
Podsjetimo, nakon eksplozije nuklearnog reaktora u černobiljskoj elektrani “Vladimir I. Lenjin”, tadašnje sovjetske vlasti evakuisale su stanovništvo u području 30 kilometara od mjesta incidenta.
U takozvanu Zonu isključenja površine 2.590 kvadratnih kilometara i danas se može ući samo uz posebnu dozvolu ukrajinskih vlasti.
Prema procjenama, povišen nivo radijacije na tom području će predstavljati problem idućih 180 do 320 godina.
Stoga nema mnogo opcija za privredni razvoj černobiljske zone. U tom kontekstu gradnja obnovljivih izvora energije predstavlja okosnicu plana revitalizacije Černobilja koji je ukrajinsko ministarstvo zaštite okoline predstavilo u julu prošle godine.
Argument više za podsticanje takvih investicija jeste i već izgrađena mreža dalekovoda koji su prenosili struju do većih gradova iz bivše černobiljske nuklearke.
Kako bi privukla investitore, vlada u Kijevu jeftino daje u najam zemljište za gradnju “zelenih elektrana”, a investitori mogu računati i na vrlo dobru cijenu kilovat-sata (kWh) proizvedene energije.
Tako je ukrajinsko-njemački konzorcijum dobio ugovor o isporuci električne energije za 15 evrocenti po kWh do 2030. godine.
To je 40 odsto viša cijena od gornjeg prosjeka cijene kWh u Evropi prema Blumbergu.
Kako ističe prvi čovjek Rodine, ovo ulaganje tek je početak. Naime, namjeravaju da ulože još 100 miliona evra u gradnju ukupno 100 MW fotonaponskih kapaciteta.
Inače, Rodina je do sada izgradila solarne elektrane od ukupno 150 MW u Ukrajini, Bjelorusiji, Turskoj, Armeniji i Kazahstanu.
Ukrajinsko-njemački konzorcijum nije jedini zainteresovan za ulaganje u Černobilju. Francuski Engie sprovodi studiju izvodljivosti gradnje elektrane snage jednog gigavata, a interesovanje su pokazale i kineske kompanije GCL te China National Complete Engineering. Poslovni.dnevnik