BEČ, Međunarodni monetarni fond (MMF) je, svojim oštrim uslovima za dobijanje kredita za istočnoevropske zemlje, obezbjedio preživljavanje država, ali je ozbiljno naškodio privredi u pojedinim zemljama, ocjena je renomiranog vašingtonskog Centra za ekonomska i politička istraživanja (CEPR).
Analiza CEPR potvrđuje stav kritičara, koji MMF-u prebacuju prestroge uslove i nedostatak socijalne osjetljivosti, ocijenio je danas bečki dnevnik “Standard”.
Usred globalne ekonomske i finansijske krize, MMF je kreditima pomogao mnogim državama, ali je ta aktivnost samo pogoršala stanje privreda u pojedinim zemljama, ocjenio je CEPR, posebno navodeći Ukrajinu, Mađarsku i Letoniju.
Osvrćući se na te tri zemlje, CEPR ističe da je MMF trebalo da primjeni senzibilniji pristup, kako bi bilo izgubljeno manje radnih mjesta i umjerenije umanjena socijalna pomoć.
U slučaju Ukrajine je MMF čak doprinjeo i političkoj destabilizaciji zemlje, konstatuje poznata američka institucija.
Debata o svrsishodnosti pomoći MMF ponovo je oživjela sjećanja na ranije krizne intervencije Fonda, na primjer, tokom 90-tih godina u Aziji, kada je MMF-u takođe zamjerana socijalna nepravda, podsjeća bečki list.
Kao i sada, kritikovani su uslovi pod kojima su dodeljivani krediti, jer je MMF od država zahtjevao štednju i otvaranje tržišta.
Kod aktuelne krize MMF je stalno ukazivao da je povukao pouke iz prošlosti i argumentovao je da više ne zahtjeva striktne reforme.
Međutim, CEPR ukazuje da je MMF od Mađarske, Ukrajine i Letonije zahtjevao nepotrebnu tvrdu budžetsku disciplinu i djelimično je loše procjenio težinu krize.
Na primjeru Ukrajine, kojem je MMF novembra prošle godine odobrio kredit u visini od 16,4 milijarde dolara, CEPR ukazuje da je zauzvrat traženo obustavljanje zaduživanja. Međutim, Ukrajina je imala umjereni državni dug, koji je iznosio svega 10 odsto bruto domaćeg proizvoda. Ocjena je CEPR da je ukrajinskoj vladi trebalo omogućiti da se protiv krize bori paketom državnog stimulansa.
