BANJALUKA, Ne smiju se stvarati veće obaveze od sredstava koja su institucijama dodijeljena.
Imamo slučajeve da su stvorene obaveze koje nisu mogle da budu isplaćene. To se stalno ponavlja.
Rekao je to u intervjuu “Glasu Srpske” glavni revizor javnog sektora Republike Srpske Boško Čeko.
On je istakao da se finansijska disciplina poboljšava, ali da je još prisutan problem nepoštovanja odredbi Zakona o javnim nabavkama.
* Revizija većine institucija u Republici Srpskoj je završena. Kako biste ocijenili njihov rad i finansijsku disciplinu u prošloj godini?
ČEKO: Imali smo obavezu da do 31. avgusta izvršimo reviziju budžetskih korisnika i uradili smo 45 revizija. Pozitivno mišljenje izrazili smo za 26 institucija, mišljenje sa rezervom dali smo za 18 institucija, a u jednom slučaju smo se uzdržali od mišljenja. Negativnih mišljenja nije bilo. Ako se osvrnemo na raniji period, očigledno je da je došlo do poboljšanja finansijske discipline, prije svega, zbog promjene mjera računovodstvene politike u sastavljanju izvještaja. Drugi razlog je poboljšanje samog sistema izvještavanja i to se može pripisati stručnoj službi Ministarstva finansija RS, koja konstantno radi na usaglašavanju propisa sa računovodstvenim standardima.
* U čemu se ogledaju najveći propusti institucija?
ČEKO: Određeni podaci nisu predstavljeni i knjiženi su u iznosima i na pozicijama na kojima nije trebalo da budu. Uvidjeli smo da budžetski korisnici ne poštuju procedure koje nalaže Zakon o javnim nabavkama. To smo našli kod ministarstava zdravlja, industrije, pravde i kod Agencije za riječni sliv Save.
* Da li je završena revizija konsolidovanog izvještaja budžeta RS za prošlu godinu?
ČEKO: Budžetski deficit je iskazan u iznosu od 54 miliona, a revizija je utvrdila da je deficit 126 miliona maraka. Razlika između 54 i 126 miliona proizvedena je, ne skrivanjem deficita, nego pogrešnim prikazivanjem, odnosno promjenom računovodstvenih politika od strane Ministarstva finansija. Prema mišljenju revizije sve stvorene obaveze koje treba da se plate trebale su se knjižiti i prikazati kao deficit, a to nije urađeno, već je to knjiženo na takozvane obračunske rashode. Moraće da nađu rješenje za to, jer na kraju svako sebe pokušava da opere, ali je suština da ne smiju stvarati veće obaveze od sredstava koja su im dodijeljena.
* Koje institucije su najčešće kršile propise?
ČEKO: Ministarstva ne bih imenovao, u smislu da ih prozivam, ali ću naglasiti da smo mišljenje sa rezervom dali za devet ministarstava i za konsolidovani izvještaj budžeta RS. Sedam ministarstava je dobilo pozitivno mišljenje, što je napredak u odnosu na ranije godine. Imamo i slučajeve da su stvorili obaveze koje nisu mogle da budu isplaćene i to je najdrastičnije kod Ministarstva poljoprivrede, kada su u pitanju subvencije. To se stalno ponavlja, zakonom se daju veća prava, a nisu u mogućnosti da se daju sredstva.
* Da li ste zadovoljni reakcijom istražnih organa na izvještaje revizije?
ČEKO: Ne bih ulazio u nadležnosti MUP-a i tužilaštava. Činjenica je da se prema nekim našim izvještajima radilo, ali ne mogu da govorim o tome da li su epilozi bili zadovoljavajući. MUP je svoje prijedloge davao tužilaštvima, a na njima je da ih prihvate ili odbiju. Možda mi nismo zadovoljni, ali nekada je i sam nalaz revizije i medijsko predstavljanje nalaza možda jače od sudskog procesa, koji završi tako što nema dovoljno dokaza. Vidi se da je poslije revizija stanje bolje, a došlo je i do kadrovskih promjena.
* U kojim oblastima se stanje poboljšalo?
ČEKO: Utvrdili smo značajne uštede na troškovima reprezentacije i mobilnih telefona u odnosu na prošlu godinu, ali može se još uštedjeti.
* Ranije ste govorili da ste pod pritiscima i da zbog toga revizori odlaze. Ima li još tih pritisaka i od koga dolaze?
ČEKO: Ovo je takav posao, koji uvijek donosi stres i pritiske, ali ne u smislu pritisaka da neko prijeti. Klijenti su ljudi koji su na odgovornim mjestima, koji imaju autoritet i dešava se da pitaju može li to da ne stoji u izvještaju, može li da to niko ne pročita, može li ovo, može li ono. Te vrste pritisaka imamo konstantno, ali smo godinama postali jedna vrsta autoriteta. Iako misle da bi najbolje za njih bilo da se to nigdje ne objavljuje i da izvještaji stoje u ladici, nikada se ne zna da li će neko nekada to procesuirati. Primjer za to je slučaj o kojem je pisao “Glas Srpske” u vezi sa zemljištem Doma “Rada Vranješević”. Mi smo to prije dvije godine napisali i sada se to pitanje otvara. Nije na nama da sudimo, ali to je primjer kako kriminal, koji ima pokriće, nastane zloupotrebom zakona. Bilo je odlazaka revizora, što zbog pritisaka, što zbog lakšeg posla. Njima je problem što ne znaju hoće li me po isteku mandata zamijeniti neko ko će uspjeti da štiti instituciju od pritisaka.
* Šta namjeravate da radite poslije skorog isteka mandata?
ČEKO: Na ovoj poziciji sam 13 godina i što je mnogo, mnogo je. Mi imamo i kapacitet i kadar koji će nastaviti da radi i mislim da će budući glavni revizor imati puno lakši posao. Ostavljam ovu instituciju sa četiri miliona maraka na računu, aktima koja smo donosili, vodičima i samo treba dalje da unapređuju rad. Po isteku mandata imam pravo na platu šest mjeseci, dok vidim šta ću raditi.
* Zvali su Vas da se kandidujete za gradonačelnika Banjaluke?
ČEKO: Ne pripadam nijednoj partiji, ali ne znam šta će biti u budućnosti. Što se tiče kandidature za gradonačelnika, bilo je nekih inicijativa, ali je to puklo u medijima. Nije se to trebalo pojaviti dok ne bude zvanično. Provjerio sam da li imam sukob interesa, a kada sam utvrdio da bih morao napustiti poziciju revizora, odustao sam.
Javna preduzeća
* Da li ste počeli reviziju javnih preduzeća?
ČEKO: Jedna od planiranih aktivnosti koja nije urađena, a ne znam da li će biti realizovana tokom mog mandata, koji ističe sredinom decembra, je da obavimo reviziju javnih preduzeća. One nisu obavezne, ali su važne. Revizija preduzeća poput “Elektroprivrede”, “Šuma” ili “Željeznica” je važnija nego da obavimo reviziju jedne male opštine. Problem je sa budžetom. Tražio sam da primimo određen broj ljudi, da formiramo odjeljenje, ali, jednostavno, budžet je takav i traži se da se smanji i onda obavljamo one revizije koje moramo. Mislim da ćemo ipak naći način, ako ništa drugo, da preraspodijelimo sredstva. Glas Srpske
