BANJALUKA, Učešće uvoza iz potpisnica CEFTA sporazuma u ukupnom uvozu BiH u prošloj godini blago je smanjeno, što znači da polako dolazi do preraspodjele tržišnog učešća među spoljnotrgovinskim partnerima BiH. kaže Mladen Zirojević, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH.
S druge strane, ističe Zirojević, učešće domaćeg izvoza na područje CEFTA u ukupnom BiH izvozu povećano je za oko dva odsto. Bez obzira na određene probleme u implementaciji u vezi s primjenom pravila porijekla, nepriznavanjem dokumenata o usklađenosti, nelojalnoj konkurenciji i sporosti carinske administracije, činjenica je da bi isključenost BiH iz ovog procesa imala daleko više negativnih efekata, ističe Zirojević.
Rekli ste da Prijedlog zakona o zaštiti domaće proizvodnje, koji je nedavno usvojio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine, krši CEFTA sporazum? Ukoliko ga usvoji i Dom naroda, kakve bi to posljedice moglo izazvati?
ZIROJEVIĆ: Ministarstvo je uvijek bilo na stanovištu da ne podržava usvajanje ovog zakona i, uz Savjet ministara, u nekoliko navrata dalo je svoje mišljenje o dosadašnjim prijedlozima ovog zakona, u kojem se, između ostalog, napominje da su međunarodni sporazumi pravnom snagom nadređeni domaćem zakonodavstvu, da se navedenim prijedlogom zakona predlaže kršenje CEFTA, te da je taj prijedlog pravno neutemeljen i neosnovan.
Kako zaštititi domaću proizvodnju?
ZIROJEVIĆ: Ministarstvo je, kao i Savjet ministara, u potpunosti na stanovištu da bi domaća proizvodnja trebalo da bude zaštićena tamo gdje je ugrožena. Ipak, uvijek ćemo biti protiv neopravdanih i neutemeljenih zahtjeva, koji pored toga što nemaju nikakav efekat, narušavaju poziciju i ugled BiH prema međunarodnim ugovorima i drugim međunarodno preuzetim obavezama. Trenutno imamo jedan zvanični zahtjev za uvođenje zaštitnih mjera, koji se odnosi na pivarsku industriju. Taj zahtjev je u fazi provjere informacija i sačinjavanja potrebnih analiza.
Ukoliko se ocijeni opravdanim, Ministarstvo će dati prijedlog Savjetu ministara za uvođenje mjera zaštite, koje mogu biti u obliku povećane carinske stope ili količinskog ograničenja.
Šta je s procedurom izmjene Zakona o carinskoj tarifi BiH, koja se odnosi na uvođenje tarifne kvote za uvoz sirovog šećera po povlašćenim carinskim stopama?
ZIROJEVIĆ: Razlog za pokretanje procedure izmjene Zakona o carinskoj tarifi BiH bila je potreba da se domaćim proizvođačima šećera obezbijede približno isti uslovi kao oni koje imaju proizvođači šećera u zemljama potpisnicama CEFTA, pa svako odlaganje donošenja izmjena ide direktno na štetu domaćih proizvođača, a u korist proizvođača susjednih država. Izmjenama Zakona o carinskoj tarifi BiH povećalo bi se korišćenje instaliranih kapaciteta, broj zaposlenih u BiH, kao i konkurentnost domaćih proizvođača.
Je li BiH prijavila Kosovo Evropskoj uniji zbog kršenja CEFTA sporazuma?
ZIROJEVIĆ: Ja sam ukazao na činjenicu da su vlasti Kosova prekršile CEFTA sporazum, jer su promijenile pečat carine i umjesto pečata UNMIK-a stavile pečat Kosova. Bez obzira na to, smatramo da je problem s pečatima samo posljedica jednog šireg problema koji se tiče ne samo nas već svih potpisnica sporazuma. Ministarstvo je do sada, u skladu sa svojim nadležnostima, preduzelo sve korake koji bi inicirali i u dogledno vrijeme doveli do rješenja problema. Mišljenja sam da sve potpisnice trebaju uzeti učešće u njegovom rješavanju. U tom slučaju, pitanje carinskih pečata postalo bi samo tehničko pitanje.
Koji je osnovni razlog velikog spoljnotrgovinskog deficita BiH i kako ga smanjiti?
ZIROJEVIĆ: Osnovni problem rastućeg spoljnotrgovinskog deficita BiH leži u sporom oporavku privrede, posebno proizvodnog sektora, ali i u samoj strukturi privrede i roba koje učestvuju u izvozu. Za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita ključna je i identifikacija sektora u kojima BiH ima komparativne prednosti i iskorišćavanje svih prednosti potpisanih sporazuma, ali i onih koji će ubrzo biti potpisani, rad na jačanju konkurentnosti domaće privrede i obezbjeđivanje mjera za podršku izvozu. Potrebno je inicirati osnivanje fondova za razvoj ili razvojne banke za pružanje finansijske podrške razvojnim projektima iz oblasti poljoprivrede, zadrugarstva, malih i srednjih preduzeća, zanatstva i slično. Bitno je dodati da ne postoji jedna mjera ili jedinstven model za povećanje izvoza i, na taj način, smanjenje deficita.
Iako se pažnja često usmjerava isključivo na spoljne faktore, na koje male ekonomije mogu malo ili nikako uticati, mislim da napori moraju biti usmjereni prvenstveno na uređenje ekonomije i tržišta BiH.
Rafinerija smanjuje deficit
Uvođenje strateškog ruskog partnera u Rafineriju nafte u Bosanskom Brodu daće višestruke pozitivne efekte, koji se, prije svega, ogledaju u obezbjeđivanju investicija za revitalizaciju i modernizaciju tehnoloških linija za preradu sirove nafte i ponovno pokretanje proizvodnje. Ovim će biti obezbijeđeni uslovi za proizvodnju naftnih derivata u skladu s evropskim standardima kvaliteta i za ponovno pokretanje proizvodnje baznih ulja u Rafineriji ulja Modriča od sirovine proizvedene u Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu. Sve to trebalo bi da smanji spoljnotrgovinski deficit BiH.
Sporazum o načelima energetske politike
Sporazum koji su u novembru prošle godine potpisali predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Nikola Špirić, i premijeri RS i Federacije BiH, Milorad Dodik i Nedžad Branković, tretira goruća pitanja u energetici, za koja, zbog suprotstavljenih stavova entiteta, nismo bili u mogućnosti da nađemo adekvatno rješenje već nekoliko godina. Sporazum definiše načela energetske politike u oblastima prometa i distribucije nafte i naftnih derivata, prometa i distribucije gasa, proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije, ekološki čistih energenata i bio dizela. Najveća snaga ovog sporazuma je u tome što su entitetski premijeri i predsjedavajući Savjeta ministara BiH prepoznali potrebu za hitnim rješavanjem ovih pitanja, kojima se stvaraju pretpostavke za ekonomski razvoj BiH uopšte, ali su neke od njih i međunarodna obaveza BiH preuzeta Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice Jugoistočne Evrope ali i SSP-om.
Obećavajuće mjere Vlade RS
Smatram da je Vlada RS, predvođena premijerom, Miloradom Dodikom, sposobna i spremna da se uhvati u koštac s ublažavanjem uticaja i posljedica svjetske ekonomske krize. Posebno obećavajuće djeluje izjava premijera Dodika da se u uslovima globalne krize neće ograničavati utvrđena prava građana u RS, odnosno neće doći do smanjivanja plata i penzija. Smatram da je potrebno pozdraviti i stav Vlade koji se tiče potrebe promjene strategije RS, čiju osnovu čine dvije osnovne mjere koje se odnose na stimulisanje i podržavanje domaće proizvodnje za izvoz. RS ima i određenu prednost u odnosu na BiH i Federaciju BiH, jer na raspolaganju ima sredstva od oko milijardu maraka iz Razvojnog programa RS. Ohrabruju i najave prema kojima će Vlada RS u narednom periodu u oblasti elektroenergetskog sektora pregovarati o mogućoj saradnji s državnim kompanijama iz Njemačke, Rusije, Italije i Grčke, što bi trebalo da obezbijedi dinamiku i radove koji će Srpkoj dugoročno osigurati znatan broj novih radnih mjesta. Fokus