VAŠINGTON, Predsjednik SAD, Džordž Buš, izjavio je da njegova vlada ne namjerava da postane stalni vlasnik akcija domaćih privatnih banaka.
Buš je ranije ove sedmice rekao da je stavljanje nekih kolapsnih domaćih finansijskih organizacija pod kontrolu federalne vlade “samo privremena mjera” i da će akcije tih kompanija kasnije, kada se stanje na tržištu popravi, ponovo biti prodate privatnim investitorima.
Vlada SAD namjerava, inače, da upotrebi sumu od 700 milijardi dolara za kupovinu akcija ugroženih banka i drugih finansijskih organizacija, kako bi se odmrzlo kreditno tržište i ostvarilo lakše odobravanje novih zajmova za biznismene i potrošače, potvrdio je Buš.
Plan za ubrizgavanje djela navedenog vladinog paketa ( u vrijednosti 250 milijardi dolara) u američke banke, zbog kupovine njihovih prioritetnih akcija, izazvao je, inače, bojazan u stručnim krugovima zbog mogućeg prevelikog vladinog uplitanja u privatni sektor ekonomije SAD.
Neki kongresmeni su prije tri sedmice čak optužili Buša, nakon što je njegova vlada odlučila da preuzme kontrolu nad radom više posrnulih banka, da primjenjuje “socijalističke metode” u rješavanju najteže finansijske krize koja je pogodila zemlju još od perioda Velike ekonomske depresije, početkom tridesetih godina minulog vijeka.
“Vlada neće preuzeti kontrolu nad privatnim firmama i federalni zvaničnici neće imati mjesta u rukovodstvima lokalnih banaka”, ukazao je Buš.
On je, međutim, dodao da će predstavnici vlasti imati pravo da odlučuju o poslovnoj politici preuzetih kompanija, u dijelu koji se odnosi na zaštitu investicija poreskih obveznika, što znači da se neće direktno miješati u konkretne poslovne operacije tih firmi.
Kreditna kriza, koja se ovog mjeseca iz SAD snažno proširila na Evropu i druge dijelove svijeta, uticala je na čelne političare iz najrazvijenijih zemlja da ubrzano potraže izlaz iz sadašnjih teškoća, izvještava Rojters.
Sarkozi je ove nedelje ponovo pozvao čelne političare grupe osam najrazvijenijih zemalja (SAD, Japan, Nemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Kanada i Rusija) -G8 – da se sastanu i u prisustvu lidera zemalja sa brzo rastućim privredama (Kina, Indija, Brazil, Meksiko, Južna Afrika i Južna Koreja), utvrde nova pravila funkcionisanja međunarodnog finansijskog sistema.
Francuski predsjednik smatra da je mehanizam utvrđen 1944. godine, sporazumom u Breton – Vudsu, a zasnovan prvenstveno na djelovanju Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, sada prevaziđen i da treba potražiti druga rješenja.
“Mnogi lideri i ekonomisti imaju ideje kako da se poboljša globalni finansijski sistem”, izjavio je predstavnik za odnose sa javnošću Bijele kuće Toni Frato i dodao da bi te sugestije trebalo pažljivo razmotriti.
Sarkozi, čija je zemlja sada predsjedavajuća u Evropskoj uniji, je predložio da se čelnici G8 sastanu idućeg mjeseca u Njujorku.
Buš: Vlada neće biti stalni vlasnik akcija domaćih banaka
