VAŠINGTON, LONDON, TOKIO, Kreditna kriza u Sjedinjenim Državama, koja je zbog integracije tržišta kapitala imala globalni efekat, najavila je burna vremena za bankarski sektor. Nestabilni uslovi kreditiranja i neočekivani gubici gurnuli su na površinu neke od suštinskih problema u finansijskom sektoru, ali i pružili priliku za poboljšanja, ističe polugodišnji Pregled globalnog bankarskog sektora konsultantsko-revizorske kompanije Dilojt (Deloitte).
Finansijska i tržišna nestabilnost u drugoj polovini prošle godine pojačala je važnost odgovarajućeg upravljanja rizicima, kao i procesa usaglašavanja sa regulativama. Naime, finansijski sektor se suočava sa porastom regulativnih zahtjeva još od kraja prošlog vijeka, a procjenjuje se da su samo u periodu od 2002. do 2006. godine troškovi sprovođenja regulativa porasli za 159 odsto.
Pored toga, poštovanje novih regulativa nametnulo je posebnu odgovornost upravama kompanija, što je vodeće ljude u sektoru ohrabrilo na uvođenje politike nulte tolerancije za kršenje regulativa.
Budući da su se banke uglavnom suočavale sa novim regulativama ad hoc, uvodeći sa dolaskom svake nove regulative dodatne aktivnosti za njeno primjenjivanje, dolazilo je do suvišnog preklapanja aktivnosti.
Zbog porasta troškova i gubitka vremena vodećeg kadra, banke su uočile potrebu za uvođenjem integrisanog pristupa, odnosno stvaranjem svojevrsnog regulatornog “eko sistema” koji će im doneti prednost pred konkurencijom.
Prije samo nekoliko godina, činilo se da će šira upotreba bankomata i porast internet-bankarstva značiti kraj bankarskih ekspozitura i šalterskog poslovanja. Međutim, vodeći menadžeri u finansijskom sektoru danas uviđaju da su ekspoziture i dalje bitan segment bankarskog poslovanja, iako se njihova uloga promijenila. Rutinske transakcije poput uplate i isplate na šalterima se i dalje minimizuju, ali raste važnost ekspozitura kao prodajnih centara i sredstava za učvršćivanje odnosa sa klijentima. Zbog toga je u ovoj dekadi broj ekspozitura po glavi stanovnika u mnogim zemljama ostao isti, dok se u Sjedinjenim Državama čak i povećao. Radi privlačenja klijenata neke banke, uglavnom manje, koriste inovativne pristupe koncipiranja svojih ekspozitura, uvodeći mogućnost da u njima klijenti popiju kafu, provjere svoj e-mail, pa čak i gledaju filmove.
U vrijeme smanjenog broja talentovanih stručnjaka, bankama je bitno da razviju efikasan sistem napredovanja. Međutim, ovo je ujedno i slaba tačka mnogih banaka i kompanija. Istraživanje Američkog bankarskog udruženja iz 2006. godine pokazuje da čak jedna trećina finansijskih institucija nema razvijen formalni plan nasleđivanja osoba na ključnim položajima.
Na prvi pogled, zamisao da bi banke mogle igrati vodeću ulogu u smanjenju emisije štetnih gasova djeluje neobično. Međutim, “zelene” aktivnosti banaka ne bi trebalo da se svedu na korišćenje recikliranog papira u kancelarijama, već postoje brojni načini da banke djeluju na globalno poboljšanje zaštite okoline. Tu je prvenstveno riječ o kreditima i zajmovima za poslovne poduhvate koji su ekološki održivi, ali i odobravanju pogodnosti za kreditiranje gradnje energetski efikasnih građevina.
