SOFIJA, Vlada Bugarske planira da ove godine počne privatizaciju državnih bolnica, nakon okončanja reformi tog zaduženog i neefikasnog sektora, izjavio je bugarski ministar zdravlja Božidar Nanev.
On je izjavio za Rojters da će interesovanje investitora porasti kada Bugarska uspostavi bolju strukturu finansiranja bolnica, pri čemu će dodatni novac najvjerovatnije biti obezbjeđen povećanim izdvajanjima građana za javne i privatne zdravstvene fondove.
Namjere bugarske vlade desnog centra, izabrane u julu prošle godine, da zatvori 21 državnu bolnicu iz vremena komunizma i da poveća nivoe zdravstvenog doprinosa podstakle su proteste širom Bugarske. Ljekari i medicinske sestre su ukazivali da su reforme neophodne, ali strahuju da bi hiljade stanovnika zabačenih regiona mogli ostati bez mogućnosti bolničkog liječenja.
Plan privatizacije državnih bolnica biće sproveden uprkos protivljenju javnosti, rekao je ministar i dodao da se predviđa da još 130 bolnica bude zatvoreno ili prevedeno u manje medicinske centre.
Nanev, koji je po profesiji hirurg, istakao je da “moraju biti privatizovane i bolnice i usluge koje one pružaju”, jer su reforme neophodne kako bi se privukli investitori.
Većina od 350 bolnica u Bugarskoj je u državnom vlasništvu, od toga je 71 na listi imovine čija je privatizacija zabranjena.To bi, međutim, moglo da se izmjeni putem zakonskih amandmana, nakon što vlada oformi jasnu strategiju za prodaju, najavio je Nanev.
Višegodišnje zanemarivanje i pomanjkanje političke volje za reforme u godinama poslije pada komunizma učinili su da mnoge bolnice u Bugarskoj ostanu bez dovoljno osoblja, prezadužene, bez savremene opreme i čak bez lijekova.
Korupcija u tom sektoru je veoma raširena i plaćanje mita lekarima za usluge koje pokriva zdravstveno osiguranje je uobičajena pojava. Istraživanja pokazuju da su, među 27 članica EU, Bugari najnezadovoljniji zdravstvenim sistemom.
Da bi pribavila novac za planirane reforme, Sofija razmatra uvođenje obaveznog plaćanja dodatnog privatnog zdravstvenog osiguranja i povećanje plaćanja u državni zdravstveni fond za dva procentna podeoka, na 10 odsto bruto prihoda od 2011. Pokazalo se da postojeća šema dobrovoljnih uplata u privatni fond nije efikasna.
Ministarstvo zdravlja takođe radi na novim metodama obračuna cijena za medicinske usluge, kako bi se one uskladile s realnošću na tržištu.