BEOGRAD, U ovom trenutku novog naleta krize izuzetno je važno da se nastavi realizacija aranžmana iz predostrožnosti sa MMF, u vrijednosti od 1,1 milijardu evra i dobijanje pozitivne ocjene o reviziji.
To utiče na veću sigurnost investitora, povoljnije uslove zaduživanja, pad kamata i konkurentnost domaće privrede – poručuje u intervjuu za ”Novosti” Miloš Bugarin, predsjednik PKS.
* MMF je odložio prvu reviziju aranžmana sa Srbijom, jer nivo zaduživanja u budžetu za 2012. premašuje dogovorene granice?
– Fond zamjera našoj Vladi to što je mimo dogovora planirala veće zaduživanje i traži da se dogovori poštuju. Vjerujem da će Vlada učiniti sve da otkloni eventualne nejasnoće i time omogući nastavak realizacije ovog aranžmana. Važno je da se učvrsti uvjerenje MMF i investitora da su javne finansije u Srbiji pod kontrolom.
* Argumenti Vlade su da je rashodna strana budžeta samo pratila aktuelnu ekonomsku situaciju…
– Slažem se da MMF u pregovorima treba da uvaži i složenu ekonomsku situaciju u zemlji, koja je dobrim dijelom posljedica dužničke krize u evrozoni. Nadam se da MMF neće tražiti od Vlade smanjenje planiranih sredstava za subvencije u privredi i ulaganja u infrastrukturne projekte, jer bi to moglo da ugrozi planiranu stopu BDP za 2012.
* Vlada je predvidjela i 45 milijardi dinara za garancije javnim preduzećima kad uzimaju kredite kod banaka, što je 15 milijardi više od dogovora sa MMF…
– Garancije države za zaduživanje za kapitalne projekte javnih preduzeća su opravdane, jer se radi o investicijama koje doprinose održanju privrednih aktivnosti i ostvarivanju planirane stope rasta BDP. Međutim, treba voditi računa da izdate garancije ne vode povećanju javnog duga. To može stvoriti pritisak za povećanje raznih taksi i naknada koje privreda plaća.
* Ponovo se čuju zahtjevi za dizanjem PDV. Da li bi to bila dobra mjera?
– Srbija ima problem sa inflacijom i povećanje PDV svakako bi se odrazilo na rast cijena i inflacionih očekivanja. Dok postoji prostor za poreski obuhvat sive ekonomije, a on nije zanemarljiv, nedopustivo je razmišljati o povećanju poreskih stopa.
* Koliko je opasan rast javnog duga?
– Javni dug Srbije je 14,5 milijardi evra i dostiže crvenu liniju od 45 odsto BDP. Prema nešto drugačijoj metodologiji NBS, ta granica je već premašena. Ranije očekivana stopa rasta BDP od tri odsto, smanjena je na 1,5, a sada se već dovodi u pitanje i održivost takve prognoze.
* Kakve mjere bi trebalo da Vlada hitno preduzme?
– Da sprovede dodatnu restrikciju javne potrošnje. Moguće mjere stabilizacije javnog duga uglavnom se svode na sprovođenje poreske reforme, kako bi se povećali prihodi i smanjili rashodi, kroz redukovanje državne administracije i reformisanje najvećih sektora potrošnje. Ekonomski neprihvatljivo bi bilo da se prilagođavanje vrši preko smanjenja kapitalnih investicija.
* Ove godine nas čekaju izbori. Kako spriječiti da oni ne dovedu do još većih budžetskih izdataka?
– To ne smije da se dogodi. Takođe, ne bi se smjelo dozvoliti da glavni teret uravnoteženja budžeta snosi privreda, kroz neopravdano visoko oporezivanje dohodaka od rada i smanjenje sredstava za razvojne projekte. Naprotiv, treba smanjiti poreze i doprinose na zarade zaposlenih.
* Ne nazire se kraj krize evrozone, kako će se to u narednim mjesecima odraziti na našu privredu i investicije?
– U slučaju daljeg usporavanja ekonomske aktivnosti, koju predviđa i MMF, doći će do smanjivanja javnih prihoda. Privreda se zalaže za hitno otpočinjanje strukturnih reformi javnog sektora. Potrebno je sprovođenje djelimične privatizacije javnih preduzeća i reformisanje sistema penzionog osiguranja. Nažalost, i tokom 2012. se može očekivati dalji rast javnog duga.
* Vlada je postala stopostotni vlasnik ”Telekoma”, otkupila je i smederevsku željezaru. Može li država tako spasiti privredu?
– Otkup smederevske željezare je iznuđen potez u periodu ekonomske krize, kada su sve čeličane na udaru. To nije najbolje rješenje, ali je u ovom trenutku najispravnije. Veoma je bitno da taj prelazni period do pronalaženja strateškog partnera traje što kraće, kao i da se pronađe dobar novi vlasnik koji će omogućiti održavanje i uvećanje proizvodnje. Što se ”Telekoma” tiče, to je dobar potez države koja kvalitetnim menadžmentom može da održi i unaprijedi poslovanje ove kompanije i da potraži strateškog partnera kada za to dođe vrijeme.
* Smatrate li da je dobro okupljanje privrednika u razna udruženja i ulazak u politiku?
– Nisam pristalica takvih ideja. Svako bi trebalo da radi svoj posao. Ali ono što je nesporno neophodno, u ovim kriznim vremenima više nego ikad, jeste kvalitetan i stalan dijalog vlasti i privrede.
Ne prodavati komercijalnu
* Podržavate li zahtjeve da država odustane od dokapitalizacije Komercijalne banke?
– Planirana dokapitalizacija je u skladu sa dogovorom sa EBRD. Smatram da zbog globalne krize nije vrijeme za prodaju Komercijalne banke, jer uslovi za prodaju nisu povoljni, a ova banka ima značajnu ulogu u finansiranju privrede.
* Iznijeli ste niz zamjerki na prijedlog Zakona o razvojnoj banci. Hoće li Vaše primjedbe biti uvažene?
– Smatramo da nije realno očekivati da razvojna banka sa minimalnim osnovnim kapitalom od 400.000.000 evra zaista bude razvojna i da finansira velike projekte.
Jat da ostane srpski
* Konzorcijum privrednika želi da kupi JAT. Da li je to dobro rješenje?
– Dobro je za državu da ima svoju nacionalnu avio-kompaniju i da je dokazani domaći privrednici podrže u tome svojim kapitalom i profesionalnim menadžmentom. Novosti
