BUDVA, Budvansku rivijeru je tokom prvih osam mjeseci ove godine posjetilo 422.000 gostiju, što je za petinu više nego prošle godine.
Najbrojniji su bili turisti iz Srbije, kojih je minulog ljeta bilo čak 100.000, ili 30 odsto više nego prošle godine navodi se u uporednoj statistici koju je sačinila Republička agencija za informisanje “Monstat”.
Za razliku od prošle godine, kada je na Budvanskoj rivijeri najviše bilo gostiju iz Rusije, ove godine su oni bili iza srpskih turista – u metropoli crnogorskog turizma ljetovalo ih je 77.204, za četvrtinu više nego prošle godine.
Prema tim podacima, gotovo polovinu ukupnog broja inostranih turista na Budvanskoj rivijeri ove sezone činili su gosti iz Rusije i Srbije.
Direktor Turističke organizacije Budve Jelena Rađenović izjavila je za da je od ukupnog broja gostiju u prvih osam mjeseci njih 393.000 bilo iz inostranstva, što je za petinu više nego u istom periodu prošle godine.
Gostiju iz Crne Gore bilo je nešto više od 28.000, što je za 14 odsto više nego prošle godine.
Za prvih osam mjeseci ostvareno je ukupno 2,7 miliona noćenja, 11 odsto više negoprošle godine. Inostrani turisti ostvarili su 2,5 miliona, a domaći 141.000 noćenja, kazala je Rađenović.
Pravi bum desio se na tržištu Njemačke, sa koga su u Budvu stigla 10.044 gosta, čak 69 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Izuzetno dobra posjeta zabilježena je i sa ukrajinskog tržišta, odakle je na budvansku rivijeru doputovalo 18.900 gostiju – skoro tri puta više nego prethodne sezone.
Gostiju iz Mađarske bilo je na nivou prošle godine – oko 14.500.
Manje nego prošle godine bilo je gostiju iz Italije (17.083), Engleske (5.613), Češke (9.710), Slovačke (6.041) i Francuske (11.680).
Čak 65 odsto manje bilo je turista iz Finske, kojih je registrovano 766.
Značajan pad desio se i sa albanskim tržištem, odakle je minulih godina stizalo sve više gostiju. Međutim, u prvih osam mjeseci, u Budvi su registrovana 8.352 gosta iz Albanije, 32 odsto manje nego prošle godine. Tanjug
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba