TUZLA, BRATUNAC – Kako stvari stoje, malinarstvu u BiH prijeti propast i mnogi proizvođači gase svoju proizvodnju, a kako sami kažu, stanje u malinarstvu je sve gore iz godine u godinu.
“Malinarstvo u RS i cijeloj BiH je pred gašenjem, ako nije već i ugašeno. Konkretno, u mom udruženju je 50 odsto ljudi uništilo zasade, a stanje nije puno bolje ni u udruženjima u FBiH”, rekao je za “Nezavisne” Aleksandar Stanić, predsjednik Udruženja “Malinar” iz Kotor Varoša, i dodao da je otkupna cijena maline 1,3 KM s tim da je, kako kaže, prva klasa maline marku i po.
Prema njegovim riječima, malinari bi bili zadovoljni cijenom od tri KM, pa čak bi i cijena od 2,5 KM bila “pokrivanje” troškova, a sve ispod toga je, ističe, veliki minus.
Muhamed Kevrić, proizvođač malina iz Čelića kod Tuzle, kazao je da je prekinuo brati svoje maline i ostavio da ih, kako kaže, “bere narod”.
“Imao sam dva dunuma maline, prošle godine sam dunum počupao, a i taj dunum što mi je ostao ću počupati, jer nemam ništa od tog, nikakvog računa više nemam”, rekao je Kevrić za “Nezavisne” te dodao da je otkupna cijena koja je njemu ponuđena marku i 20 feninga za kilogram maline.
Emir Gačević, predsjednik Udruženja malinara Tuzlanskog kantona, kazao je da je otkupna cijena maline katastrofalna i da se ona kreće oko 1,3 KM.
“Smatram da ovakva cijena vodi malinarstvo u propast. Registrovan sam proizvođač jagodičastog voća, ali kakvo je stanje, sada ću sve to odjaviti. Nedavno mi je komšija rekao da će prestati da se bavi malinarstvom, jer nema nikakvog računa”, rekao je Gačević.
Naglasio je da bi zadovoljavajuća cijena maline bila 2,5 KM, jer, kako kaže, proizvodnja malinare košta oko dvije KM, tako da bi zarada, pojašnjava, trebalo da bude barem pola marke.
“Sve ispod 2,5 KM je propast i malinari nikakvog računa od tog nemaju”, ističe Gačević.
Ivan Stojanović, proizvođač malina iz Bratunca, rekao je da su ove godine i cijena i kvalitet maline loši.
“Neke hladnjače su već izašle sa cijenom od 1,2 KM do 1,5 KM, što je van svake pameti, jer cijena proizvodnje jednog kilograma maline je 1,8 KM. Ovom cijenom nisu pokriveni ni troškovi proizvodnje, a pogotovo ove godine, kada je malina podbacila”, naglasio je Stojanović i dodao da se proizvodnja ovog voća iz godine u godinu smanjuje, umjesto da se povećava.
“Proizvodnja maline se dosta smanjuje, ne gasi se baš u potpunosti, nego se znatno smanjuju površine na nivo nekog porodičnog biznisa. Proizvodnja kupina pogotovo se smanjuje i gasi, jer ljudi nemaju nikakvog računa”, ističe Stojanović.
Kazao je da je ponuđena cijena kupine 0,50 feninga, a da 0,40 feninga košta samo berba.
“Jedan proizvođač kojeg poznajem je povadio preko 15 dunuma maline, tako da je evidentno da se proizvodnja znatno smanjuje i da je iz godine u godinu sve gore”, naglašava Stojanović.
Žarko Mikić, direktor preduzeća “Vitaminka” a.d. Banjaluka, kazao je da mogućnost izvoza maline postoji, ali da je neophodna bolja organizacija.
“Za uzgoj maline treba se odlučiti onog momenta kada riješite problem tržišta. Naši ljudi su lakovjerni i uvijek pomisle da će lakše riješiti onaj dio posla koji je teži, a nažalost, uvijek je teže prodati nego proizvesti. Na vlastitom primjeru smo se uvjerili da naša cijena ode tri puta dok dođe do potrošača”, upozorava Mikić. Nezavisne novine