VARŠAVA – Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije broj pušača je porastao sa 1,1 milijarde u 2015. na 1,3 milijarde u 2023. godini.
“Azija prednjači, s Indijom i Kinom koje čine više od 30 posto svjetske populacije pušača”, izjavio je profesor Andrzej Fal, načelnik odjeljenja alergologije i plućnih bolesti na nacionalnom Institutu za medicinu u Varšavi, dodajući da su rezultati borbe protiv pušenja, uprkos globalnim inicijativama, ispod očekivanja.
Na webinaru “Gradacija alata za smanjenje pušenja – od državne politike do individualnih odluka”, u organizaciji Međunarodne asocijacije za kontrolu pušenja i smanjenja štete (SCOHRE) i Poljskog društva za javno zdravlje, koji je okupio nekoliko stručnjaka iz ove oblasti, profesor Fal je istakao da pušenje predstavlja glavni faktor rizika za prijevremene smrti, s godišnjim brojem od 41 do 42 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta.
Naglasio je da duhanski dim šteti kako pušačima tako i nepušačima zbog štetnih supstanci koje sadrži, ali da adiktivna supstanca, nikotin, nije glavni uzrok bolesti direktno povezanih sa udisanjem duhanskog dima.
Profesor Fal je dalje govorio o različitim nivoima prevencije i pristupima u odvikavanju od pušenja, navodeći da je prevencija dugotrajan proces čiji se rezultati manifestuju tek nakon više decenija.
„Pušači često razvijaju prve kliničke simptome nakon 10 do 15 godina pušenja, kada je uglavnom prekasno za efikasno liječenje bolesti. Primordijalna prevencija, koja prema teoriji javnog zdravlja, obuhvata obrazovanje cijelog društva od najranijih godina, ključna je za sprečavanje izloženosti rizičnim faktorima i nezdravim ponašanjima“, istakao je dalje Fal.
Fal kaže da je investiranje u preventivne mjere najbolje rješenje, te da u preventivne mjere spada i koncept smanjenja štete koji podrazumjeva zamjenu štetnih navika drugim, manje rizičnim opcijama za pušače.
„Kada primarna prevencija ne uspije i dođe do razvoja bolesti povezanih s pušenjem, važno je brzo uvesti skrining između primarne i sekundarne prevencije, koristeći zamjenske terapije i koncept smanjenja štete. Ovaj koncept je znatno napredovao posljednjih godina, ali su potrebna dodatna istraživanja i podrška kroz olakšavajuće fiskalne mjere za manje štetne alternative“, rekao je Fal u daljem izlaganju.
Personalizovane terapije i manje štetne alternative
Govoreći o potrebi za neprekidnim istraživanjem i usavršavanjem znanja o različitim politikama i tehnikama za smanjenje pušenja, doktor Piotr Karniej, docent i direktor programa javnog zdravlja na VSB MERITO univerzitetu u Wroclawu, objasnio je da u javnom zdravstvu doktori treba da osnaže ljude da donose bolje odluke o svom zdravlju.
„Iz prakse znamo da svaki pacijent ima različite potrebe, neki koriste sve nikotinske proizvode, a neki samo e-cigarete ili druge alternative. Često nam pacijenti govore da nisu zainteresovani za potpuni prestanak pušenja, već da žele da pronađu manje štetnu alternativu koja neće imati negativan uticaj na društvo, porodicu, djecu. Zato je važno da imamo u vidu te njihove potrebe i da prilagodimo tome naš pristup. Budućnost borbe protiv pušenja jeste personalizovana terapija koja je prilagođena individualnim potrebama pacijenata.“
Kako je rečeno na webinaru, čini se da uobičajena politika „prestani ili umri“ koja se odnosi na potpuni prestanak konzumiranja duhana i nikotina, ne donosi očekivane rezultate. Zbog toga neke zemlje traže druga rješenja, a dominantna su kombinacija primarne prevencije sa zakonodavnim i fiskalnim mjerama, smanjenje štete uvođenjem manje štetnih alternativa, te rano otkrivanje bolesti povezanih s pušenjem putem ranih skrininga, zaključak je ovog webinara.