BANJALUKA, U ruralnim područjima BiH postoji stručna i osposobljena radna snaga raspoložena za odlazak u inostranstvo radi obavljanja farmerskih poslova, s tim što bi nekima od njih engleski jezik mogao predstavljati problem.
Nakon što su britanski farmeri predložili Vladi da olabavi vizni režim i za radnike iz zemalja koje nisu članice EU, sagovornici “Nezavisnih” iz oblasti poljoprivrede smatraju da bi radnici iz BiH mogli pronaći sezonski posao na nekim britanskim farmama.
Dževad Kovač, predsjednik Udruženja uzgajivača ovaca i koza “Tor” iz Mostara, rekao je da u BiH postoji radna snaga koja bi mogla pronaći posao u Britaniji.
“Naši ljudi su obučeni kroz struku, imaju iskustva, a neki su se bavili radom na vlastitim imanjima. Vlast je nastojala na sve načine da uništi poljoprivredu i zato će stručan kadar otići iz ove zemlje”, rekao je Kovač, dodajući da Britanci znaju da su naši poljoprivrednici, osim što su dobro obučeni i čestiti, ljudi koji će sigurno raditi za manje novca farmerski posao nego neki Britanac.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da su u BiH uspješne one farme u kojima ključne poslove mogu da iznose članovi porodice.
“Sve ono što neki drugi radnik radi na farmi mora biti podložno dodatnoj kontroli od strane samog farmera. Ovdje radnici na farmama nisu dovoljno finansijski motivisani, a sa druge strane farmer ne može da im adekvatno plati taj rad jer nema pozitivan rezultat na vlastitoj farmi prodajom svog proizvoda”, rekao je Marinković.
On kaže da se zbog toga ne mogu ispuniti zahtjevi farme mimo kapaciteta koje može da nosi sama porodica.
Uzimajući sve to u obzir, ali i stručnu osposobljenost, volju za radom i finansijsku isplativost, Marinković smatra da bi u slučaju viznih olakšica mnogi radnici otišli iz BiH da rade na britanskim farmama.
Za obavljanje poslova u poljoprivrednom sektoru, u Britaniju najviše radnika dolazi iz Poljske, Bugarske i Rumunije.
Hasan Sejdić, koordinator u Udruženju nezaposlenih BiH, kaže da bi problem domaćim radnicima koji bi eventualno išli raditi na britanske farme mogao predstavljati jezik.
“Daleko više ljudi koji su niže kvalifikovani zna njemački nego engleski. Neki niže kvalifikovani kadar je tokom rata emigrirao u Austriju i Njemačku pa su naučili njemački. Visokoškolovani znaju engleski, međutim logično je da oni neće raditi takav posao”, kazao je Sejdić.
Pored toga, smatra da bi dodatni problem mogla predstavljati obučenost za upravljanje poljoprivrednim mašinama, odnosno položen vozački ispit za traktore, što u BiH nije definisano.
On je pohvalio broj od 80.000 sezonaca koji britanski sektor hortikulture uveze svake godine u periodu od juna do septembra.
Dodao je da među nezaposlenima u BiH ne vlada neko raspoloženje za posao na stranim farmama, bar kad su u pitanju gradska područja, dok bi, prema njegovom mišljenju, u manjim ruralnim sredinama trebalo da bude veća naklonjenost prema farmerskim poslovima. Nezavisne novine