LONDON, Britanska centralna banka odlučila je da upumpa keš u vidu 50 milijardi funti kao podsticaj posustaloj ekonomiji na ostrvu.
Vijest je obradovala britansku vladu, koja je pod snažnim pritiskom da olabavi stroge mjere štednje, pošto su ekonomski pokazatelji krajem prošle godine bili loši, a nezaposlenost dostigla najviši nivo za posljednjih 17 godina.
Banka tvrdi da je šema, prema kojoj štampanje svježeg novca kojim se kupuju državne obveznice, dobra jer podstiče prihod, kontroliše cijene pozajmica i inflaciju. Kritičari, međutim, tvrde da ova mjera malo pomaže biznisu i domaćinstvima, dok nanosi štetu penzionim finansijama, jer vještački obara godišnji interes.
Zvanično objašnjenje za neveselu situaciju u Britaniji je kriza evrozone. Ali, primjećuju eksperti, da je to istina, Njemačka, koja je daleko više izložena krizi južnih susjeda zone evra, trebalo bi da bude u još goroj situaciji – a nije.
Britanske nevolje su, smatraju stručnjaci, unutrašnje prirode. Od 2008. do 2010. godine, SAD i Britanija su slijedile sličnu politiku, sa sličnim rezultatima, primjećuje Anatol Kaletski iz “Tajmsa”. Putevi su im se, međutim, razišli prije dvije godine. Britanija je odlučila da otplati svoje dugove, podigne takse i načini ozbiljne rezove u troškovima.
Predsjednik Obama je, međutim, odlučio da stimuliše ekonomiju. Rezultati, kako primjećuju američki analitičari, nisu spektakularni, jer demokrate u Kongresu SAD kojim dominiraju republikanci nisu mogli da proguraju sve što su željeli, ali su ipak bolji od onih u Evropi, gdje su se odlučili na rigoroznu štednju.
Americi, pored toga, čak više od stimulativnih paketa, pomaže insistiranje na smanjenju dugovanja, i to domaćinstava. SAD su se okrenule oštrijoj politici prema dužnicima, uspjevajući da umanje dugovanja za 15 odsto, navodi “Dejli telegraf”. U Britaniji, s druge strane, jedva da je počelo smanjivanje dugovanja građana, čime su se umanjili kreditni potencijali za preduzeća i potrošnju.
Zapošljavanje
Amerika, koja je doskora igrala na kartu većeg opterećenja već zaposlenih, prije nego na zapošljavanje novih ljudi, sada je dostigla limit i počinje ponovo da traži radnu snagu. Više plata će, predviđa “Fajnenšel tajms”, da podstakne potrošnju. Posljednje cifre iz SAD pokazuju značajan rast zaposlenih, koji budi nadu u oporavak najveće svjetske ekonomije. Britanija, strahuje se, klizi ka recesiji. Novosti