BANJALUKA, Najveće učešće u strukturi ukupnog prometa na Banjalučkoj berzi u prvoj polovini ove godine imaju javne emisije obveznica i trezorskih zapisa koje su činile 78 odsto ukupnog prometa, rekao je Milan Božić, direktor Banjalučke berze, u intervjuu za “Nezavisne”.
Dodao je da su indeksi koji prate kretanja akcija nastavili da gube vrijednost, jer se indikatori poslovanja akcionarskih društava nisu popravili.
Kako komentarišete snažan rast prometa na Banjalučkoj berzi u prvoj polovini ove godine, ali i istovremeni pad svih indeksa od početka godine?
Božić: U prvoj polovini ove godine ukupan promet na Banjalučkoj berzi iznosio je 344.237.330 KM. Najveće učešće u strukturi ukupnog prometa imaju javne emisije obveznica i trezorskih zapisa koje su činile 78 odsto ukupnog prometa. Rast prometa od 33 odsto je u najvećoj mjeri posljedica rasta većeg obima trgovanja obveznicama i trezorskim zapisima RS, uz nešto manji obim trgovanja akcijama. Indeksi koji prate kretanja akcija nastavili su da gube vrijednost, jer se indikatori poslovanja akcionarskih društva nisu popravili. Štaviše, nastavljeni su trendovi smanjivanja profitabilnosti i rasta dugova kod većine društava čijim akcijama se trguje na berzi, što dominantno utiče na očekivanja investitora. Na tržištu obveznica je već nadoknađen pad koji je zabilježen sredinom polugodišta i trenutno se obveznički indeks nalazi na rekordnim vrijednostima, pri čemu najlikvidnije dugoročne obveznice i dalje donose relativno visoke prinose od šest odsto. I pored određene neizvjesnosti u vezi sa dinamikom realizacije reformske agende i potpisivanjem sporuzuma s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), tržište obveznica će i dalje vjerovatno dominirati na berzi i privlačiti najveći broj investitora.
Zašto tržište akcija nije atraktivno za investitore i na koji način je to moguće poboljšati i oživjeti to tržište?
Božić: Interes za ulaganje u akcije zavisi isključivo od očekivanja u vezi sa budućim razultatima poslovanja akcionarskih društava. Kompanije moraju imati jasno definisane misije, razvojne strategije usklađene s vizijima, poslovne planove kojima se te strategije operacionaliziju te, prije svega, menadžment koji to može realizovati i koji svojim rezultatima dokazuje da zaslužuje povjerenje investitora. Uspješne kompanije nastoje da ispune očekivanja investitora, radnika, povjerilaca i zajednice u kojoj posluju. Standardi korporativnog upravljanja se kod nas zanemaruju i njihovoj primjeni se pristupa uglavnom formalno. Interesi interesnih grupa, a posebno investitora, u najvećem broju akcionarskih društava su potpuno zanemareni. Ukoliko želimo da uhvatimo korak s okruženjem, gdje se već jasno naziru korporacije koje imaju ambicije da dominiraju regijom, moramo sistemski pristupiti razvoju nacionalnih korporacija. Poseban problem je zaštita manjinskih ulagača i veoma niske ocjene njene efikasnosti od strane relevantnih međunarodnih institucija.
U ovoj godini je održana Druga multilateralna kompenzacija. Koliko je taj model smanjenja nelikvidnosti privrede uspješan i kada možemo očekivati organizovanje sljedeće kompenzacije?
Božić: S obzirom na to da je kroz dvije multilateralne kompenzacije unutrašnji dug smanjen za oko 280 miliona KM, može se konstatovati da je ona efikasan mehanizam za smanjenje nelikvidnosti u sistemu. Sljedeća multilateralna kompenzacija će biti krajem oktobra. Očekujemo da će se priključiti i oni subjekti koji nisu učestvovali u prve dvije multilateralne kompenzacije.
Da li je bilo ikakvih kontakata u vezi s uspostavljanjem multilateralne kompenzacije na nivou BiH, pošto ste prvi iznijeli takav prijedlog?
Božić: Još nismo razgovarali sa drugim institucijama u vezi s organizovanjem sistema za multilateralne kompenzacije u BiH, ali smatramo da bi efekti bili veći ako bi se ona sprovela istovremeno za sve subjekte u BiH.
Banjalučka berza je pristupila SEE link platformi berzi jugoistočne Evrope. Koje su aktivnosti u toku?
Božić: SEE link je projekat koji ima za cilj povezivanje regionalnih tržišta hartija od vrijednosti i obezbjeđuje neophodnu infrastrukturu za preusmjeravanje naloga, tako da brokerske kuće mogu jednostavno da pristupaju svim berzama u regionu. Tehničko rješenje za preusmjeravanje naloga je postalo operativno krajem marta ove godine. Umrežene su tri berze s ukupnom tržišnom kapitalizacijom od 30 milijardi dolara i više od 400 hartija od vrijednosti. Sada predstoji rad sa brokerskim kućama i njihovim povezivanjem na SEE link platformu. Banjalučka berza je već obezbijedila tehnička rješenja za brokerske kuće u RS za pristupanje ovoj platformi. SEE link projekat je dugoročan projekat čiji rezultati će biti vidljivi tek nakon nekoliko godina.
Šta će otvaranje investicionih fondova značiti za tržište kapitala?
Božić: Posljednjih godina primjetan je konstantan pad interesovanja investitora za ulaganje u akcije zatvorenih investicionih fondova. Smanjeni su prometi, cijene akcija, broj akcionara, a indeks FIRS je nakon velikog pada u periodu od 2007. do 2009. godine uglavnom stagnirao. Istovremeno je cijena akcija zatvorenih investicionih fondova bila i do 80 odsto manja od njihove knjigovodstvene vrijednosti. Cijena akcija preduzeća koje se nalaze u imovini investicionih fondova su takođe značajno izgubile na vrijednosti, dok su neka od preduzeća iz portfelja fondova otišla u stečaj. Sve ove okolnosti su uticale na to da su akcionari investicionih fondova izgubili značajan dio vrijednosti akcija koje imaju u investicionim fondovima, dok se mali investitori nisu odlučivali da ulažu u akcije zatvorenih investicionih fondova. Otvaranje investicionih fondova uvećava pritisak na društva koja upravljaju fondovima da posluju više na tržišnim principima. Naravno da će konkretni rezultati zavisiti od kvaliteta investicionih politika i načina na koji će društva za upravljanje upravljati imovinom pojedinog investicionog fonda.
Koliki broj emitenata kotira na Banjalučoj berzi i da li ih, prema Vašem mišljenju, ima previše?
Božić: Ukupan broj emitenata na Banjalučkoj berzi, koji uključuje emitente akcija, obveznica, fondove, banke i osiguravajuća društva, je 683. Od ovog broja za 345 je zaustavljeno trgovanje zbog stečaja ili nedostavljanja finansijskih izvještaja. Broj emitenata se smanjuje iz godine u godinu, jer pojedina akcionarska društva odlaze u stečaj ili likvidaciju, te mijenjaju pravnu formu u društvo s ograničenom odgovornošću i zatvoreno akcionarsko društvo. Trend mijenjanja pravne forme emitenata se nastavlja zbog toga što određeni emitenti imaju zaokruženo vlasništvo, tj. jednog akcionara koji donese odluku o promjeni pravne forme ili su organizaciono mala preduzeća sa dva ili tri zaposlena. Takva preduzeća najčešće ne mogu da podnesu troškove kojima su opterećena veća akcionarska društva koja su listirana na berzi. Većinom akcija se ne trguje i tu se radi o mrtvim preduzećima, koja će prije ili kasnije biti delistirana sa berze. Ne postoji neki optimalan broj emitenata koji bi bili listirani na berzi, već to zavisi od interesa vlasnika preduzeća.
Koliko je učešće stranih investitora u trgovini na berzi i da li se on posljednjih godina smanjuje ili povećava?
Božić: Nakon dužeg niza godina, prošle godine je prvi put bilo više stranih investitora koji su prodavali hartije od vrijednosti nego onih koji su kupovali, što je rezultat velike transakcije u kojoj su strani investitori prodali udio u jednoj banci domaćim investitorima. U prvom polugodištu ove godine strani investitori su više prodavali nego kupovali hartije od vrijednosti na Banjalučkoj berzi. U ukupnom prometu strani investitori su učestvovali sa 36 odsto na strani prodaje i 16 odsto na strani kupovine hartija od vrijednosti. Nezavisne novine