SARAJEVO, Ponekad mi se čini da na svim stranama u BiH ne postoji iskreno opredjeljenje da se određeni projekti uspješno realizuju, zbog čega kasnimo u izvršenju određenih proceduralnih koraka, rekao je Boris Tučić, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, misleći tu, između ostalog, i na projekat “Srednja Drina”.
Govoreći o “Južnom toku” Tučić je rekao u intervjuu za “Nezavisne novine” da on predstavlja veliki infrastrukturni projekat, od strateškog značaja za sve zemlje koje bi njime, u određenom modalitetu, bile obuhvaćene.
Kakvi su dosadašnji spoljnotrgovinski efekti za BiH od ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju?
TUČIĆ: Prije svega Hrvatska i dalje predstavlja jednog od najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera BiH, i nakon njenog ulaska u članstvo EU. S druge strane, izmjene spoljnotrgovinskog režima, odnosno pozicioniranje međusobne trgovinske razmjene ne više na osnovama CEFTA 2006, već PS/SSP i pripadajućim aneksima svakako da je proizvelo određene posljedice, posebno kada je riječ o trgovini poljoprivrednim proizvodima. Očekivano, registrovan je određeni pad trgovinske razmjene ovom grupom proizvoda, koji je prouzrokovan kako nemogućnošću BiH da na tržište EU, kojem Hrvatska sada pripada, plasira, na primjer, mlijeko i mliječne proizvode, tako i nekim drugim faktorima kao što su natprosječna trgovinska razmjena u periodu neposredno pred ulazak Hrvatske u članstvo Unije i intencija ka stvaranju tržišnih zaliha, i tako dalje. U svakom slučaju, registrovan je određeni pad i na strani uvoza i na strani izvoza, ali je bitno istaći da je u proteklom periodu BiH uspjela da primjetno popravi međusobni trgovinski saldo sa Hrvatskom, odnosno da poboljša pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih proizvoda.
Na koji način popraviti trgovinsku razmjenu sa Hrvatskom?
TUČIĆ: Ispunjenjem uslova za plasman mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište EU, čemu su nadležne institucije u BiH snažno posvećene, trgovinska razmjena će se dodatno popraviti u korist BiH. Dalje, potrebno je snažnije pristupiti rješavanju pitanja nedovoljnosti broja BIP-ova, odnosno graničnih prelaza za promet proizvoda biljnog i životinjskog porijekla između BiH i Hrvatske. Kao što je poznato, trenutno na granici dužine od skoro 1.050 kilometara postoje samo dva ovakva prelaza, što izvoznicima iz udaljenijih područja proizvodi dodatne transportne troškove.
Kakva su Vaša očekivanja u vezi s tim otvorenim pitanjima?
TUČIĆ: U tom smislu očekujemo da će Brisel iskazati dovoljno razumijevanja da se ovo pitanje riješi u što skorijem periodu, kao i da će se nastaviti pregovori u pravcu zaključenja dodatnog protokola uz PS/SSP u kontekstu ulaska Hrvatske u članstvo EU, posredstvom kojih će biti otklonjena otvorena pitanja. Jedinstveni stav svih nadležnih institucija je da je pravna argumentacija na strani BiH, te da bi bezrezervnim prihvatanjem zahtjeva Evropske komisije, koja u pregovaračkom procesu zastupa Hrvatsku, bila pričinjena nesaglediva šteta poljoprivrednom sektoru u BiH. Dakle, umjesto pritisaka i prijetnji određenom vrstom sankcionih mjera prema BiH, treba sjesti za pregovarački sto.
Šta je sa spoljnotrgovinskim okvirom u kojem djeluju izvoznici iz BiH generalno? Da li postoji prostor za njegovo unapređenje i kako riješiti necarinske barijere sa kojima se susreću izvoznici iz BiH?
TUČIĆ: To su svakako neka od ključnih pitanja kojima ćemo se, zajedno sa predstavnicima nadležnih entitetskih institucija, posvetiti u narednom periodu. Uskoro će biti organizovan sastanak na kojem će se identifikovati sva sporna pitanja u ovom kontekstu, te nastojati definisati odgovarajući modaliteti za njihovo rješavanje.
Kako to mislite?
TUČIĆ: S jedne strane spoljnotrgovinski okvir u kojem djeluje BiH primarno je određen regionalnim sporazumima kod kojih se BiH pojavljuje kao jedna od ugovornih strana, ali mislim da postoji odgovarajući prostor da se, poštujući odredbe ovih sporazuma i obaveze koje smo posredstvom njih preuzeli, učine značajni iskoraci u dobrom pravcu. Naravno, tu je i niz drugih pitanja, od kojih ste neka i Vi spomenuli, a koja nemaju veze sa zahtjevima datih sporazuma, te koje je potrebno rješavati. U okviru Vlade RS uspostavljeno je zasebno interresorno radno tijelo koje je posvećeno ovim pitanjima. Ostvarujemo kontakte i sa nadležnim institucijama FBiH, što predstavlja dobru osnovu za dalje zajedničko djelovanje u ovom pravcu.
Dokle se stiglo s aktivnostima uključivanja BiH u regionalni energetski projekat “Srednja Drina”?
TUČIĆ: Niz tehničkih aktivnosti je u toku, kao što je uspostavljanje ekspertske grupe koju sačinjavaju predstavnici nadležnih institucija iz BiH, te koja će sa kolegama iz Srbije u narednim danima ući u proces utvrđivanja teksta predmetnog sporazuma. Međutim, ponekad mi se čini da na svim stranama u BiH ne postoji iskreno opredjeljenje da se ovaj, ali i neki drugi projekti, uspješno realizuju, zbog čega kasnimo u izvršenju određenih proceduralnih koraka koje je neophodno sprovesti, a na koje su nam jasno ukazali i italijanski partneri.
Na šta mislite kad kažete da Vam se čini da na svim stranama u BiH ne postoji iskreno opredjeljenje da se ovakvi projekti realizuju?
TUČIĆ: Bojim se da se neki u BiH ponašaju po principu “što gore – to bolje” i to pokušavaju podvesti pod matricu legitimnog političkog djelovanja, što svakako ne može biti prihvatljivo. Uslovi realizacije projekta “Srednja Drina” su više nego povoljni za sve uključene strane, tako da zaista ne bi trebalo da bude predmet bilo kakvog političkog kalkulisanja.
Projekat “Južni tok” je već neko vrijeme u fokusu javnosti. Da li u BiH postoji saglasnost u vezi s tim projektom?
TUČIĆ: “Južni tok” predstavlja veliki infrastrukturni projekat i, po mom mišljenju, projekat od strateškog značaja za sve zemlje koje bi njime bile obuhvaćene. To važi i za BiH, koja još nije zaključila odgovarajući sporazum sa Ruskom Federacijom u ovom kontekstu. Vlada RS je iskazala snažnu podršku ovom projektu, dok je Vlada FBiH iskazala određene rezerve, referišući se na obaveze BiH koje proizilaze iz njenog članstva u Energetskoj zajednici i navodnu neusklađenost Nacrta teksta sporazuma sa legislativom EU u sektoru energetike. Moje mišljenje je da je takav pristup pogrešan, posebno uzimajući u obzir da se pregovori između EU i Ruske Federacije o rješavanju otvorenih pitanja odvijaju u dobrom pravcu. Mislim da mi u BiH treba s velikom pažnjom da pratimo ove procese, ali i paralelno preduzimamo neophodne korake kako bi se stvorili odgovarajući administrativni i svi drugi uslovi za realizaciju projekta. U takvom pristupu nema nikakve opasnosti po BiH u kontekstu njenog članstva u Energetskoj zajednici, već se isključivo radi o stvaranju preduslova da projekat u određenom momentu bude realizovan i potrebi da se, ukoliko u BiH postoji iskrena opredijeljenost svih strana za participacijom u projektu “Južni tok”, izbjegne bespotrebno gubljenje vremena. Istovremeno, ne vidim na koji način bi participacija u jednom projektu onemogućavala participaciju ili provođenje bilo kojeg drugog projekta.
Mlijeko
Da li smatrate da je posjeta predstavnika Kancelarije za hranu i veterinarstvo EU (FVO) bila uspješna i kada očekujete da će BiH dobiti zeleno svjetlo za izvoz mlijeka u EU?
TUČIĆ: FVO inspekcija prilikom posjete BiH zabilježila je značajan napredak nadležnih institucija u ispunjavanju uslova za izvoz mlijeka u EU, ali su istovremeno identifikovani i predloženi potrebni koraci koje treba preduzeti kako bi se krenulo s izvozom. Podsjećam da nijedna zemlja nakon prve posjete FVO inspekcije nije dobila zeleno svjetlo za izvoz u EU, ali su ovo ministarstvo i nadležne institucije zadovoljni dosad učinjenim. Potrebno je sačekati finalni izvještaj FVO inspekcije kako bi se moglo govoriti o daljim konkretnim koracima.