ATINA , Mještani i nekoliko lokalnih političara tvrde da je pravo “zlato“ na zemlji, moru, borovim šumama, prirodnim ljepotama koje vijekovima treba da ostanu mamac za turiste. Za njih, bogatstvo je turizam, ekologija, “zdrav“ život.
Argumente imaju i vlada u Atini i investitor iz Kanade koji nude nepobitne dokaze da je “zlato“ pod zemljom Halkidikija gdje se, prema ozbiljnim istraživanjima, vrijedno 20 milijardi evra. Što će reći, basnoslovna količina para za zemlju čija je ekonomija u rapidnom padu, a ljudi svakodnevno gube posao.
Površni utisak bi mogao da bude da su lokalni zagovornici zdravog načina života, potpomognuti gradonačelnicima omanjih varošica na sjeveroistoku
Grčke, unaprijed izgubili bitku sa moćnom kompanijom “Helas gold“, koja je 95 odsto u vlasništvu kanadskog multinacionalnog giganta “Eldorado gold korporacije“. Ali, ili je bundžija previše, ili je njihov front preširok, tek strasti se nisu stišale i konačnog pobjednika još nema.
Mitinzi, transparenti, gas-maske, bombastične parole, sve više demonstranata na sve češćim protestima u centru pobune Herisosu, na samom prilazu Svetoj Gori, učinili su da se problem uzdigne do “teme dana“ u Grčkoj.
Isplivalo je na površinu sve i svja. Od legende da je i Aleksandar Makedonski finansirao svoje pohode zlatom sa Halkidikija, do toga da “zlato donosi smrt“ kroz otrove cijanid i arsenik. Gnjev budi i što su, navodno, dozvole Kanađanima date po skraćenom i zakulisnom postupku.
Ali ekološki problem je glavni razlog za bunu, armiran pričama o cijanidu i arseniku, bez kojih, tvrde građani, prerada zlata ne biva.
Naravno, i druga strana ima svoje argumente. Dokumentacija, koju je odobrilo odgovarajuće Ministarstvo još 2009. godine, kaže da opasnosti nema i da se sve sprovodi po istim standardima kao u ostalim evropskim zemljama.
Podršku je država dobila i od stanovnika sela Aristoteles, od kojih 1.200 radi za “Helas gold“ i koji su ubijeđeni da je budućnost u rudniku, jer uz odlične plate stižu i fondovi od 50 miliona evra za ekološki razvoj, koje donose Kanađani.
Biće zaposleno 5.000 radnika, država će sa početkom eksploatacije godišnje prihodovati milijardu evra od izvoza, samo na poreze državna kasa će biti
bogatija za oko dvije milijarde evra, a investitor ulaže milijardu evra u istraživanje i razvoj nalazišta.
Veći dio mještana, međutim, ostaje gluv na “laže i paralaže“ pohlepnih “zlatoljubaca“ i najavljuje još energičniju borbu.
“Naše planine, naše šume, naša voda predstavljaju naš život i tako treba da bude i sa našom djecom i unucima“, tvrdi za lokalnu TV stanicu jedan od vođa pobune. Novosti