VAŠINGTON, Kompanija “Boing” potpisala je istorijski ugovor sa nacionalnom avio kompanijom Irana, vrijedan 25 milijardi dolara, čime je ostvaren najveći poslovni sporazum SAD i te Islamske Republike od 1979. godine i velike talačke krize.
Međutim, američki advokati upozoravaju “Boing” da ne ulazi u posao sa Iranom imajući u vidu da će ta zemlja i dalje ostaje vruća tema zbog predstojećih predsjedničkih izbora u SAD.
Međutim, kako AP prenosi, dugogodišnji neprijateljstvo SAD i Irana, kao i druge sankcije i dalje mogu da iskomplikuju realizaciju tog i bilo kog drugog ugovora bez obzira na prošlogodišnji sporazum kojim se Teheran obavezao na ograničavanje nuklearnog naoružanja.
Predstavnici Boinga izjavili su za AP da je kompanija potpisala sporazum sa “Iran erom” po uputstvima vlade SAD imajući u vidu potvrdu da Teheran ispunjava svoje obaveze prema nuklearnom sporazumu postignutom prošlog ljeta.
“Iran er” bi ako sve bude po planu prve Boingove avione mogao da dobije već u oktobru, a avio kompanija je naručila i 20 letjelica francusko-italijanske kompanije, ATR.
Predstavništvo “Boinga” iz Dubaija nije želelo da daje više detalja o cijelom ugovoru.
Zvaničnici “Iran era” naveli su da nacionalni prevoznik želi da kupi avione najnovije generacije 737, kao i 777-300ER i tipa 777-900. A neki od njih navodi da bi Iran mogao da poruči i 100 letjelica.
Iranski ministar za saobraćaj Abas Akhoundi rekao je u utorak da bi ugovor Islamske Republike i “Boinga” mogao da vrijedi čak 25 milijardi dolara, u rangu sa ranijim dogovorom koji su postigli sa “Boingovim” evropskim rivalom “Erbasom”.
“Inicijalni razgovori održani su sa predstavnicima ‘Boinga’ i oni sada pregovaraju sa vladom”, rekao je Akhoundi i dodao da bi, ako se ugovor realizuje, prvi avion mogao da sleti u Iran u oktobru.
Iranske avio-kompanije imaju 60 “Boingovih” aviona u upotrebi, ali ih je većina kupljena prije 1979. i islamske revolucije nakon koje je Mohamed Reza Pahlavi zbačen sa vlasti.
Od 250 komercijalnih aviona 162 su u upotrebi, dok su ostali van funkcije jer im je potrebno zamjeniti djelove do kojih je u Iranu gotovo nemoguće doći usljed sankcija uvedenih Teheranu zbog nuklearnog programa, što se sada polako mjenja, zbog postignutog sporazuma sa svjetskim silama.
Američki advokati stoga i upozoravaju “Boing” da ne ulazi u posao sa Iranom imajući u vidu da će ta zemlja i dalje ostaje vruća tema zbog predstojećih predsjedničkih izbora.
Takođe, kako AP dodaje Iran i SAD su dvije zemlje koje nemaju direktne diplomatske odnose od 1979. godine, kada su 52 službenika američke ambasade u Teheranu držana kao taoci. Ta talačka kriza završena je u aprilu 1981. godine.
Pojedini zvaničnici Irana, prenosi AP, izražavaju sumnju u dolazak američkih brendova u zemlju. Oni takođe, pominju i planove o kupovini 300 aviona ali i pitanje da li ih je baš toliko potrebno. Beta
