Bolnice RS ostale bez citostatika – FZO priznao da traži jeftinije lijekove i da ih dobavljači ucjenjuju

– Iako u Fondu priznaju da su im ograničene finansijske mogućnosti, te da su im neke ponude bile preskupe, sada ipak tvrde da im cijene lijekova koje nabavljaju nisu previsoke

– Jungić: Trenutno nema 22 citostatika, a svi oni postoje u FBiH, Srbiji i Hrvatskoj. Imamo najgoru listu citostatika u regiji

– FZO RS: Upravljamo novcem osiguranika i od Fonda se očekuje racionalno trošenje. Ne pristajemo na ucjene

– Femić: Od ljekara se očekuje čudo u liječenju, a imamo lijekovne kakve imamo

BANJALUKA – Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, reagujući na pisanje CAPITAL-a o poništavanju trećine tendera teškog 14,7 miliona KM za nabavku citostatika, priznao je da nabavlja pojedine medikamente starije generacije i jeftinije na tržištu, te da se ponuđači nisu javljali. Nekoliko pristiglih ponuda bile su, kako je i navedeno u našem tekstu, preskupe za FZO RS.  

Iako u CAPITAL-ovom pisanju pod naslovom „Citostatici preskupi za Fond zdravstva RS“ nigdje nije navedeno da Fond finansira samo jeftinije lijekove, u FZO RS su „podvukli“ da „navodi pojedinih medija da finansiraju samo jeftinije lijekove nisu tačni“.

Premda su procijenili da su ponude pojedinih dobavljača bile „nerealno visoke“ u odnosu na godine ranije te potvrdili i da „imaju ograničene finansijske mogućnosti“, tvrde da im lijekovi za liječenje onkoloških bolesnika ipak  nisu preskupi.

„Ponude pojedinih dobavljača bile su nerealno visoke i do deset puta skuplje nego što je bilo ranijih godina. S obzirom na to da upravljamo sredstvima osiguranika i da se od Fonda očekuje racionalno trošenje novca, ovakve ponude, praktično ucjenjivačke, za FZO RS su neprihvatljive. FZO RS će u narednom periodu, u skladu sa svojim mogućnostima, nastojati da osiguranicima obezbijedi što kvalitetniju terapiju u skladu sa svjetskim preporukama, iako su, za razliku od drugih zemalja, u RS izdvajanja za zdravstvo namjanja“, ističu u reagovanju.

Nakon potvrde našeg pisanja, u dopisu upućenom svim medijima stoji da FZO finansira 120 citostatika, među kojima su i najsavremenije skupe terapije.

„Na listi citostatika nalaze se lijekovi čija samo jedna ampula košta 6.000 KM, dok su troškovi u prošloj godini za lijekove za maligna oboljenja iznosili oko 28 miliona KM. Iako su mogućnosti Fonda ograničene, Fond prati savremene terapijske smjernice kako bi našim osiguranicima bile dostupne iste terapije kao i u najrazvijenijim zemljama. Primjera radi, na našoj listi lijekova nalazi se ‘pertuzumab’ čija jedna ampula košta 6.142 KM“, pohvalili su se u FZO.

Fond se pravda, ljekari ogorčeni

U FZO RS nije „sve crno“, što CAPITAL nikada nije ni naveo, ali je činjenica da citostatika u bolnicama često ponestane. Ljekari ističu da ih ni u ovom momentu nema dovoljno.

Predsjednik Udruženja onkologa Saša Jungić rekao je za CAPITAL da trenutno nedostaju 22 citostatika i ova situacija se ne mijenja mjesecima. Lijekovi se, kaže, ne nabavljaju, dobavljačima se ne isplaćuju obaveze, a pacijentima se novac ne refundira i po tri mjeseca. Postavlja pitanje – gdje završava novac?

„Svi ti citostatici postoje 50 kilometara dalje odavde – u FBiH, ali i u Srbiji i Hrvatskoj. Ima ih i na tenderima i u apotekama. Mi smo jedina regija koja nema ove lijekove. Pacijenti ih kupuju sami ni sam ne znam kako. Životi su im ugroženi. Neko uspije da nabavi, neko ne. Jednostavno, ljudi nemaju novca. U apoteci ne možete kupiti baralgin bez recepta, ali možete citostatik. Ušteda je dovedena do savršenstva. Mi imamo najgoru listu citostatika u regiji i najgoru snabdjevenost“, naglašava Jungić.

Kako ističe, pacijentima je ugrožen kontinuitet liječenja, a Pravilnik o načinu kontrole cijena, oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH omogućio je dobavljačima da podignu cijene. Nedomaćinsko upravljanje dovelo je do situacije koju imamo danas.

„Nema novih i starih citostatika, ovo je najlošija lista citostatika. Ovo je tipično spinovanje. Svi su zadovoljni, pacijenti dobiju što im treba, a u čemu je onda problem? Upravo u tome što nema lijekova i što ljudi sami nabavljaju lijekove. Zašto su dobavljači rastjerani sa tendera, to je pitanje koje treba postaviti. Svaka ozbiljna evropska država raspisuje tendere na duži period pa dobije i veću količinu po nižoj cijeni, ovdje se raspisuje na period od šest do 12 mjeseci, a količinski na oko sedam mjeseci“, ogorčen je Jungić.

Kako medicinari ističu, na tenderima se uvijek biraju najniže cijene, ali niko ne postavlja pitanje kvaliteta tog lijeka. Problem su, kako ističu, lijekovi koji se nabavljaju iz trećih zemalja, jer „nisu do kraja ispitani“.

„Imamo takve lijekove na raspolaganju, a onda se od ljekara očekuje čudo u liječenju pacijenata. Ako nema lijekova starije generacije, ima onih koji su noviji“, kratko je za CAPITAL prokomentarisao predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS Miodrag Femić.

CAPITAL: Žana Gauk