Bohaček: Krizni porez i veći PDV produžiće krizu

ZAGREB,  Predsjednik Udruženja banaka Hrvatske Zoran Bohaček ocijenio je da bi ukidanje “kriznog poreza” i smanjenje poreza na dodatu vrijednost (PDV) ubrzalo oporavak hrvatske privrede.
“Krizni porezi i povećanje poreza na dodatu vrijednost će produžiti izlazak Hrvatske iz recesije”, izjavio je on agenciji Beta.
“Krizni porez” usvojen je u okviru mjera Vlade Hrvatske za borbu protiv krize, a znači da se primanja veća od 3.000 kuna (oko 410 evra) dodatno oporezuju se dva odsto, a primanja veća od 6.000 kuna (oko 820 evra) sa četiri odsto. PDV je povećan sa 22 na 23 odsto.
Bohaček je rekao da je zbog tih mjera opala potrošnja u Hrvatskoj i da su poslodavci tražili da se te mjere ukinu i da se ne čeka kraj godine, jer to može podstaći potrošnju.
On je rekao da je potražnja za kreditima u Hrvatskoj opala zbog objektivih okolnosti i psiholoških faktora, jer se u vrijeme krize više odlučuju za štednju nego za potrošnju.
“Podaci pokazuju da su krediti stanovništvu opali, a pozitvno JE što stambeni krediti nisu pali, već su su zabilježili blagi rast”, rekao je Bohaček.
Prema njegovim riječima, dosta su smanjeni krediti za kupovinu automobila, a prodaja automobila u Hrvatskoj je opala 50 odsto.
On je ocijenio da se poslije krize očekuje još veća potražnja za stambenim kreditima, ali da potrošački krediti neće biti popularni kao ranije.
Bohaček je naveo da su kamatne stope u Hrvatskoj od početka 2008. zbog krize povećane, ali su od 2002. kamatne stope padale i u najnižoj tački bile vrlo slične kamatama u zemljama evrozone.
“Kamatne stope ne bi trebale više rasti i u jednom trenutku će ponovo početi da padaju, a kada će to biti zavisi od poboljšanja cjelokupne ekonomske klime u zemlji”, kazao je on.
Prema njegovim riječima, građani Hrvatske su relativno dosta zaduženi.
“Godinama je udeio potrošačkih kredita u odnosu na BDP veći do svih zemalja u tranziciji i novih članica EU, ali je manji nego u starim članicama EU”, rekao je Bohaček.
Bohaček je kazao da je urednost vraćanja kredita bila redovna, bolja nego u drugim zemljama koje su manje zadužene, ali da se osjeti blago pogoršanje zbog krize.
“Još uvijek su procenti lošijih naplata kredita umjereni. Nedavne analize su pokazale da ima dosta prostora za pogoršanje tog procenta, a da se ne dovede u pitanje stabilnost banaka”, rekao je Bohaček.