BANJA LUKA, Posjedovanje markirane odjeće ili skupog automobila oduvijek je bio zaštitni znak elite. Međutim, ova praksa se sve više napušta. Bogataši troše više nego ikad ranije na sigurnost i privatnost, kupujući kuće u skrivenim kvartovima kako bi bili nevidljivi za “srednji stalež”.
U eri u kojoj svaki pojedinac bez obzira na društvenu klasu može posjedovati luksuzni brend, bogati napuštaju materijalnu robu i počinju ulagati u nematerijalna sredstva kao način označavanja statusa. To je ono što Elizabeth Currid-Halkett naziva nepropisnom potrošnjom u svojoj knjizi originalnog naziva “The Sum of Small Things: A Theory of an Aspirational Class”.
Suštinski, javno pokazivanje skupe robe više nije način označavanja bogatstva. To se posebno odnosi na SAD u kojima je nedavno zabilježena najmanja potrošnja na materijalnu robu od 2007. godine, prenosi Business Insider.
Međutim, ovo nije samo rastući trend među milionerima i milijarderima, ovo se također odnosi i na “radničku klasu”.
“Nova elita cementira svoj status putem nagrađivanja znanja i izgradnje kulturnog kapitala bez posvećivanja velike pažnje materijalnim vrijednostima. Izbjegavajući otvoreni materijalizam, bogati ulažu znatno više u obrazovanje, penziono i zdravstveno osiguranje, a ovo u svojoj suštini vrijedi mnogo više nego bilo koja brendirana torbica”, napisala je Currid-Halkett.
Ona ističe kako je kulturni kapital taj koji u savremenom trenutku reproducira privilegije i koji podiže pojedinca na društvenoj ljestvici.
“Oni kupuju hranu, lijekove i druge stvari za svoju djecu u najopremljenijim radnjama i apotekama, osiguravaju maksimalnu zdravstvenu njegu za djecu, odvode ih na skupa putovanja i, što je najvažnije, nude im najbolje školovanje”, istakla je ona. Klix.ba
