ZAGREB, Prema procjenama ekonomista koje je anketirao magazin Blumberg, Hrvatska je među deset ekonomija u svijetu s najmanjim rastom privrede u 2016. godini.
Ekonomisti iz Blumbergovog istraživanja analizirali su 93 ekonomije svijeta a za Hrvatsku procjenjuju rast od 1,1 odsto, uz mogućnost ponovljene recesije od 22 odsto.
Hrvatska je ove godine izašla iz šestogodišnje recesije. BDP Hrvatske porastao je u trećem kvartalu 2015 za 2,8 odsto u odnosu na isti period 2014., a to je najveći rast privrede od drugog tromjesečja 2008. godine, kada je privreda porasla 2,9 odsto.
Svjetska banka Hrvatskoj u 2015. predviđa rast za 1,5 odsto i nastavak oporavka u 2016.-2017., u prosjeku za 1,9 odsto.
Zbog ogromnih dugova nizak rast ne pokriva ni kamate.
Iako se privreda budi iz kome, problem je što je tokom krize nagomilan ogroman javni dug, tako da stope rasta koje sada ostvaruju nisu dovoljne ni za plaćanje kamata.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, krajem avgusta 2015. dug države iznosio je 287,3 milijarde kuna ili 86,5 odsto procjenjenog BDP-a za 2015. godinu.
U odnosu na avgust 2014. godine, javni dug je za 16,3 milijardi kuna viši što predstavlja rast od 6 odsto godišnje. Kamate iznose oko milijardu kuna mjesečno.
Ekonomisti vodećih banaka u analizi koju je objavilo Hrvatsko udruženje banaka, krajem prošle godine, upozorili su da je ovo jedna od posljednjih godina u kojoj hrvatske vlasti imaju vremena samostalno srediti stanje javnih finansija i provesti reforme za modernizaciju privrede.
“Određeni mali prostor za rast javnog duga koji neće narušiti stabilnost javnih finansija i finansijskog sistema i dalje je otvoren. Međutim, treba primjetiti da je rast spor i slab zbog strukturnih problema. Nije dovoljno snažan da ozbiljnije smanji nezaposlenost. Ugušen je dugogodišnjim deficitima koji su javni dug i otplate kamata doveli do nivoa koji guši brži privredni oporavak.
Stoga je naredna godina posljednja ili jedna od zadnjih godina u kojima hrvatske vlasti još imaju vremena samostalno provesti fiskalno usklađivanje i strukturalne promjene u cilju modernizacije privrede”, stajalo je u analizi HUB-a.
Na vrhu Blumbergove ljestvice deset najsporijih privreda našla se Venecuela. Niske cijene nafte teško su pogodile tu zemlju, koja je već ranije bila u teškim ekonomskim problemima, visokom inflacijom, a javljale su se čak i nestašice osnovnih proizvoda.
Pri vrhu je i Grčka, koja ima slične probleme kao i Hrvatska – grca u dugovima.
Rusija je u problemima zbog niskih cijena nafte, koja utiče na pola prihoda državnog budžeta. Među deset najsporijih ekonomija našla se i Finska, čija privreda trpi zbog izloženosti ruskom tržištu, dok Švajcarska ima problema s održavanjem rasta zbog snažnog franka. Index.hr