BANJALUKA – Stotine građana ne mogu da dođu do novca koji su položili u bankama na teritoriji Republike Srpske kao depozite za obezbjeđenje carinskog duga, jer je Vlada Srpske blokadom, sa jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) povukla blizu 4,6 miliona maraka na ime prinudne naplate duga.
Kako saznaje portal CAPITAL, građani na povrat ovih depozita čekaju godinama, bez obzira na to što su ispunili sve uslove za oslobađanje od 15 odsto carine.
Najviše su pogođeni uvoznici robe u BiH, posebno vozila proizvođača Audi, Folksvagen i BMW koji od 2016. godine ne izdaju uvjerenja o porijeklu.
Oni su do tada u dokumentaciji u carinskom postupku uvoza dostavljali i dokaz o porijeklu – Obrazac EUR 1 koji ih oslobađa carine na robe porijeklom iz neke od zemalja sa kojima BiH ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini.
„Umjesto toga, polažu se depoziti kao garancija za eventualno osiguranje plaćanja carinskog duga. Uvjerenje o porijeklu vozila UIO upućuje u naknadnu provjeru carinskoj službi ili provjeru fakture. Kad se dokument vrati s provjere iz zemlje u koju je poslan, ukoliko je pozitivna provjera donosi se rješenje o povratu i novac se vraća uvozniku. Ukoliko je provjera negativna UIO novac koji se nalazi na depozitnom računu prebacuje na uplatne račune za indirektne poreze i taj novac ide u raspodjelu sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza“, rekli su nam u UIO.
Ovaj problem je nastao zbog spora pred Sudom BiH a u vezi poravnanja između entiteta, na osnovu čega je UIO Republici Srpskoj dužna da isplati 30 miliona maraka duga za kamate oko zakašnjelog poravnanja, a nakon čega je u prinudnoj naplati došlo do povlačenja sredstva sa jedinstvenog računa uplata građana i depozita, o čemu je CAPITAL pisao.
Od tada do danas UIO tvrdi da nema novca za isplatu, a uvoznici automobila i drugih roba, i pravna i fizička lica, koja su ispunila svoje obaveze i dokazali porijeklo robe, ne mogu da vrate novac koji su uredno uplatili prilikom carine.
Čak 766 zahtjeva za povrat preko 1,2 miliona maraka
Kako saznajemo, do sada je stiglo čak 766 rješenja na izvršenje o povratu u ukupnom iznosu od 1.249.246 KM, a koje oni nisu u mogućnosti da izvrše.
Dio građana već je podnio tužbe koje su sa sobom donijele nove “rashode” za kamate i sudske troškove, a ako se prinudna naplata nastavi, što je vrlo vjerovatna opcija, jer nema dogovora o načinu naplate ovih dugova, njihov broj i iznos dugovanja nastaviće da raste.
Trenutno je pred Sudom BiH u toku 127 izvršnih postupaka, kao i 23 parnična u kojima je tužena UIO. Od toga, 19 predmeta se odnose na tužbe gdje je tužilac Ministarstvo finansija i trezora BiH, što takođe značajno poskupljuje izvršne postupke, kamate i ostalo što će se podmirivati sa računa UIO.
Dodatni problem su i rješenja o naknadnoj naplati, koje donose nadležne organizacione jedinice UIO kojima nalažu da iz položenih depozita izvrše ta rješenja u ime obveznika-dužnika prenosom položenog depozita sa depozitnih računa na grupu računa, zbog čega se više ne može pratiti tok prinudne ovakvih rješenja. Takvih rješenja je trenutno 122 u visini od 210.762 KM.
UIO ne vraća samo depozite uplaćene u RS
Banjalučki advokat Predrag Herbez kaže da njegova kancelarija vodi oko 50 predmeta pred Sudom BiH po pitanju povrata uplaćenog depozita UIO BiH, koji su do sada pozitivno riješeni.
UIO je obavezan da novac vrati, kaže on, ali to uporno odbija, zbog čega su sada i depozitni računi UIO BiH blokirani. On dalje tvrdi da se depoziti ne vraćaju samo onima koji su ih uplatili na području Republike Srpske.
„Povlaćenje depozita od strane Ministarstva finansija RS sa zajedničkih računa UIO nema nikakve pravne veze sa polozima građana za obezbjeđenje carine. To su budalaštine koje UIO koristi da opravda svoje zloupotrebe ovlaštenja i diskriminiše one koji su uplatili depozite na području Srpske. Dakle, UIO pravnim i fizičkim licima sa teritorije FBiH koja su uplaćivala depozite, vraća ova sredstva, a onima koji su uplaćivali gotovinski depozit na području Srpske, ne vraća se uprkos sudskim odlukama“, kaže Herbez.
Pojedini uvoznici čekaju novac za po 40-50 uvoza
On navodi primjer firme iz Tuzle koju zastupa i koja je preko graničnog prelaza Gradiška uvezla vozilo i položila depozit na području Srpske.
„Konkretno, zastupam fitme iz Tuzle i Brčkog koje imaju 40-50 takvih uvoza i situaciju da njihovo sjedište nije u Srpskoj, ali su tu uplatili depozite i nikako ne mogu da ih vrate uprkos sudskim odlukama. To je i diskriminacija i krivično djelo jer se ne poštuju odluke Suda BiH“, kaže Herbez.
On objašnjava da je put do sada kada imaju u rukama i pravosnažna rješenja dug i komplikovan, a da na sve zahtjeve koje su podnosili, UIO donosi odluke koje, kako kaže, nemaju nikakvo uporište ni u zakonima ni u logici.
“Jasno vidite da je to jedna perfidna igra UIO. Kada blokirate račun trezora BiH na koji idu sve pare, to nisu naše pare, a kada blokiramo račun na koji plaćamo PDV, onda ne možete ni taj zato što mi tu priukupljamo javne prihode. Nema nikakve odgovornosti sa njihove strane. Mi imamo pravosnažna rješenja, obavijestićemo banke da vidim da li planiraju da prebacuju sredstva i onda ćemo vidjeti u kojem će pravcu to ići dalje“, kaže on.
CAPITAL: Andrijana Pisarević
