BANJALUKA, Još se nije slegla prašina u vezi sa privatizacijom u “Energoinvestovoj” fabrici rasklopne opreme u Istočnom Sarajevu , zbog čega radnici već danima štrajkuju, zahtijevajući da se što prije riješi sudbina ovog privatizovanog preduzeća, kao i isplatu zaostalih plata, smjenu vršioca dužnosti direktora i slično, ali je neizvjesno kako će i kada sve to i da se završi.
Radnici smatraju da većinski vlasnik nije ispoštovao ugovor o prodaji državnog kapitala i da su oni samo kolateralna šteta još jedne neuspješne privatizacije. Zbog toga su od Savjeta za privatizaciju kojim predsjedava premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik zatražili rješenje njihovog problema na odgovarajući način ili raskid tog privatizacionog ugovora.
Radnici u preduzeću “Rasklopna oprema” smatraju da kupac državnog kapitala beogradski “Jugoprodukt”, tri godine poslije privatizacije ovog preduzeća, nije zadržao ugovoreni broj radnika. Treba se sjetiti afere sa primanjem i gotovo istovremenim otpuštanjem tih istih radnika koji nikada nisu ni kročili u krug ovog preduzeća. Ipak, u Investiciono-razvojnoj banci konstatovali su da su u ovom preduzeću ispunili preuzete obaveze za zapošljavanje, ali da nije ostvaren projektovani prihod.
Ovo preduzeće nije, naravno, jedino koje nije ispunilo svoje obaveze iz privatizacionog ugovora ili bolje rečeno rijetka su preduzeća koja su preuzete obaveze ispoštovala u cijelosti.
Prema podacima Investiciono-razvojne banke, od 11 takozvanih velikih preduzeća koja su u ovoj godini kontrolisali njihovi službenici čak u sedam preduzeća uočene su nepravilnosti i kršenje privatizacionih ugovora.
Prema riječima portparola Investiciono-razvojne banke Zorana Popovića, ove godine će njihovi službenici kontrolisati kako se poštuju ugovori o privatizaciji državnog kapitala u 62 preduzeća.
“Već je kontrolisano 55 preduzeća i zabilježeno je nekoliko načina kršenja zaključenih privatizacionih ugovora. Najčešće je riječ o neizvršavanju ugovorene obaveze zapošljavanja, ili slučajevi da preduzeća ne ostvare projektovane prihode. Ima i slučajeva da kupci državnog kapitala protivpravno raspolažu imovinom preduzeća. Bez pismene saglasnosti prodavca novi vlasnici preduzeća najčešće prodaju imovinu tog preduzeća ili uzimaju kredite a imovinu preduzeća zalažu kao hipoteku“, rekao je Popović za Srnu .
On je naglasio da ima i slučajeva da novi vlasnik preduzeća ne poštuje kolektivni ugovor. U svim tim slučajevima, kaže Popović, praksa je da se u Investiciono-razvojnu banku pozove kupac paketa akcija državnog kapitala. Obično se tada dogovori produženje roka u kojem se moraju izvršiti preuzete obaveze. Ako se ni poslije toga ne ispune preuzete obaveze iz privatizacionog ugovora, slijedi naplata ugovorene kazne, a u nekim najdrastičnijim slučajevima može i da se raskine ugovor o privatizaciji.
Međutim, ta zakonska mogućnost kao da i ne postoji. Vlada RS iskoristila je samo jednom kada je raskinula ugovor o privatizaciji “Ratarstva” iz Nove Topole. Ali ni to nije dovedeno do kraja, jer je prije toga pokrenut stečajni postupak.
Kada bi se ta zakonska mogućnost malo češće koristila možda bi se kupci državnog kapitala ozbiljnije ponašali u izvršenju preuzetih obaveza. Tada sigurno ne bi imali ovoliko privatizovanih preduzeća u kojim nema proizvodnje.
Zbog toga i radnici preduzeća “Rasklopna oprema”, ali i još nekih privatizovanih firmi, s pravom mnogo očekuju od predstojećeg sastanka Savjeta za privatizaciju. Vjeruju da bi tada mogla da se riješi sudbina njihovog preduzeća.
Tako je kod 37 veterinarskih stanica širom Srpske već istekao period investiranja od tri godine. Ostala je još samo obaveza zadržavanja djelatnosti od sedam godina.
I u ovim kontrolama zabilježeni su slučajevi da kupac državnog kapitala nije u cijelosti ispunio ugovorene obaveze. Kada im je produžen rok u većini slučajeva ugovor o privatizaciji je u potpunosti ispoštovan. Samo kupci tri veterinarske stanice: u Kozarskoj Dubici, Gacku i Trebinju nisu ispoštovali ugovorene obaveze.
Zbog toga je Veterinarskoj stanici u Kozarskoj Dubici naplaćena ugovorena kazna u iznosu od 18.000 maraka. U Investiciono-razvojnoj banci rekoše da su veterinarskim stanicama u Gacku i Trebinju naplaćene ugovorene kazne u visini njihove garancije. Srna