BANJALUKA, Republika Srpska suočena je s mogućim gubitkom vrijedne imovine u Hrvatskoj, nakon što je, mimo zakona, jednom zagrebačkom biznismenu omogućeno da poslovni prostor propalog “Čajavca” založi kao hipoteku za kredit.
Takav scenario, prema dokumentaciji koja je u posjedu “Nezavisnih novina”, omogućio je Svetozar Lončarski, direktor banjalučkog ” Čajavec servisa i prometa”, pošto je dao punomoć izvjesnom Peri Grgiću da prostor “Čajavca” u Ulici Božidara Magovca u zagrebačkom naselju Travno, u prizemlju najveće stambene zgrade u Hrvatskoj, založi kao hipoteku na kredit od 250.000 evra.
Lončarski, koji rukovodi “Čajavec servisom i prometom”, jednim od 30 preduzeća nastalih cijepanjem nekadašnjeg giganta, na koje su upisani njihovi poslovni prostori širom bivše Jugoslavije (TV servisi i prodavnice), tvrdi da prvi put čuje za takvu punomoć.
“Meni je to potpuno nepoznato”, rekao je Lončarski odbijajući da dalje govori o tome, budući da ga je advokat savjetovao da se ne oglašava, jer se protiv njega vodi istraga zbog sumnje da je, mimo zakona, prodao dva “Čajavčeva” poslovna prostora u Srbiji i Hrvatskoj.
Prema podacima Opštinskog građanskog suda u Zagrebu, nekadašnji “Čajavčev” servis u Zagrebu, podijeljen na dva lokala od po 158 i 43 metra kvadratna, uknjižen je kao hipoteka na kredit koji je Grgić podigao kod Rajfajzen banke u Austriji.
Podaci o tome da je “Čajavčev” prostor založen kao obezbjeđenje za kredit dostupni su na internet stranici hrvatskog Ministarstva pravosuđa (http://eizvadak.pravosudje.hr/mpweb/jsp/zk/etaza.jsp?pulid=117113860085).
Taj dokument predstavlja nesporan dokaz da bi RS, koja je vlasnik te imovine, mogla da je zauvijek izgubi ako Grgić ne bude vraćao kredit.
Naime, od 1998. godine, sva imovina bivših državnih preduzeća u RS vodi se kao imovina RS. Prema zakonu, prodaja ili davanje saglasnosti za stavljanje pod hipoteku imovine preduzeća van teritorije RS, nije moguća bez odobrenja Vlade RS. U praksi, takve saglasnosti se, uglavnom, ne daju.
Prema riječima Borislava Bijelića, predsjednika Komisije za reviziju privatizacije RS, davanje punomoći na osnovu koje neko zalaže imovinu u vlasništvu RS predstavlja kršenje zakona, isto kao i njena prodaja.
Međutim, vlasti RS, koje su formalno vlasnik te imovine, za nju i ne znaju da postoji. Spornog prostora “Čajavca” u Zagrebu nema u evidenciji Investiciono-razvojne banke RS (IRB), koja vodi evidenciju o imovini preduzeća van RS.
Što se tiče Zagreba, u zvaničnoj evidenciji nalazi se samo jedan prostor od 130 metara kvadratnih, što ne odgovara kvadraturi spornog prostora koji je založen kao hipoteka.
Kako saznajemo, IRB je 2. jula ove godine od “Čajavec servisa i prometa” tražio da im dostave podatke o tome koliko, zaista, imaju nekretnina van RS, ali do danas nisu dobili odgovor.
Prema podacima koje je tadašnje Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom RS prikupilo 1996. godine, utvrđeno je da preduzeće ima 17 poslovnih prostora i stanova širom bivše države.
Međutim, imovina je, po svoj prilici, mnogo veća, pošto je predstavništvo RS u Srbiji obavjestilo IRB da znaju za još deset poslovnih prostora “Čajavca” u Srbiji, među njima i jedan u Makedoniji.
Uzimaju pare od tuđih lokala
Pero Grgić, koji je kod banke založio “Čajavčev” prostor, već godinama uzima novac od iznajmljivanja tih prostorija. Kako su se reporteri “Nezavisnih” uvjerili na licu mjesta, taj prostor podijeljen je na dva lokala, od kojih Grgić, kako tvrde upućeni izvori, uzima mjesečnu zakupninu od po hiljadu evra.
Svetozar Lončarski, direktor “Čajevec servisa i prometa”, tvrdi da taj prostor koriste njihovi predratni radnici i da su pred hrvatskim sudom pokrenuli postpak za povrat imovine, a navodno će, prema njegovim riječima, uskoro biti zakazana i deložacija.
Međutim, u punomoći za zalaganje objekta pod hipoteku, pod koju je potpisan Lončarski, navodi se da Pero Grgić ima 29 godina, što upućuje na to da ni u kojem slučaju prije rata nije mogao biti “Čajavčev” radnik.
Biznismen iz Zagreba založio imovinu RS pod hipoteku
