Bivša vlast u Banjaluci tri dana pred predaju mandata legalizovala nelegalnu autopraonicu

BANJALUKA – Bivša vlast u Banjaluci, na čelu sa SNSD-ovim Igorom Radojičićem, iskoristila je posljednje dane svoje vladavine da protivno zakonu završi usluge tajkunima koji su joj bliski. Tako je Grad Banjaluka, svega tri dana prije nego će PDP-ov Draško Stanivuković preuzeti vlast, legalizovao autopraonicu u vlasništvu Dragana Kremenovića i Nebojše Malinića, koja je prethodno zatvorena po nalogu inspektora, zbog žalbi građana i neposjedovanja ekološke i građevinske dozvole.

Sporna autopraonica nalazi se u Ulici Jovana Dučića u Banjaluci, a podrazumijeva prostor Čajaveca. Postavljena je u oktobru 2018. godine, ali bespravno, budući da u tom trenutku vlasnici nisu posjedovali dokumentaciju potrebnu za njenu izgradnju. Uprkos brojnim nepravilnostima u radu, autopraonica nesmetano posluje više od dvije godine. U tome je nisu spriječile ni brojne pritužbe građana, koje su pale u vodu nakon što je Grad donio odluku da njenim vlasnicima dozvoli nezakoniti rad.

No, spomenutim vlasnicima ovo nije prvi put da se njihova imena vežu za nezakonite radnje. Dragan Kremenović zvani Puger javnosti je poznat po brojnim aferama, od kojih je najpoznatija ona od prije nekoliko godina kada je bio privođen u policiju, a vezana je za otkrivanje nelegalnih automobila koji su registrovani na osnovu lažnih carinskih isprava. Ipak, Kremenovića je Dragan Čavić prije godinu dana imenovao na mjesto rukovodioca “Elektrokrajine” u Bronzanom Majdanu, selu kod Banjaluke.

Ni Nebojša Malinić nije nepoznat Banjalučanima. Akcionar je u propalom preduzeću „Čajavec“, a za njegovo ime vezuju se brojne afere i nepravilnosti. Između ostalog, dovođen je u vezu sa aferom „Falsifikovanje isprava za registraciju vozila“, kada je priveden sa još sedam lica.

Građani se žalili na rad autopraonice

Da zaustave rad nezakonito izgrađene autopraonice nadležnima je trebalo čak godinu i po dana, i to tek nakon prijave nezadovoljnih građana koji su tvrdili da autopraonica proizvodi veliku buku, ispušta hemikalije i da nema adekvatnu udaljenost od poslovnih prostora koji se nalaze u njenoj blizini. Jedan od komšija, koji je stranka u postupku, u zapisniku koji je u posjedu našeg portala, pitao je nadležne kako je moguće da inspektori nisu utvrdili da autopraonica nesmetano radi sa šest boksova, od kojih su dva nenatkrivena. Druga stranka je ukazala da je autopraonica udaljena od njenog objekta svega 80 cm, a Pravilnikom o opštim pravilima urbanističke regulacije i parcelacije predviđeno je da udaljenost od susjednog objekta mora biti najmanje tri metra. Isto tako ovaj pravilnik propisuje da ovakav tip objekta mora biti potpuno natkriven, kako voda sa hemijom ne bi uništavala okolinu.

Budući da su ovdje natkrivena samo četiri od šest boksova, voda sa hemikalijama izlazi van okvira praonice i tako zagađuje okolinu. Ako uzmemo u obzir da pranje jednog automobila traje najviše četiri minuta, kada autopraonica radi u punom kapacitetu, u svakom od dva nenatkrivena boksa moguće je oprati najmanje 12 automobila po satu. U toku jednog radnog dana, ako je promet dobar, u nenatkrivenim boksovima moguće je oprati čak 240 automobila. Stoga, zagađenje okoline koje ova autopraonica proizvodi nije malo.

Nije mali ni prihod koji njeni vlasnici ostvaruju. Prosta računica kaže da četiri minute pranja koštaju 2 marke, a za sat vremena može se obaviti najmanje 12 pranja, pa prihod po satu može ići i do 24 marke. Kada sve pomnožimo sa šest, koliko ima boksova, dobijamo iznos od 144 marke za sat vremena, dok za 10 časova praona inkasira oko 1.440 KM. Ako ovaj iznos prepolovimo, jer praonica nije uvijek puna, i pomnožimo ga sa 30, s obzirom na to da čitav mjesec radi bez prestanka, dobijemo 21.600 maraka prihoda samo od pranja automobila.

Inspektor jedno, ministarstvo drugo

Nakon prijave građana Gradskoj upravi Banjaluka, urbanističko-građevinska inspektorica Biljana Kragulj obišla je autopraonicu krajem marta 2019. godine, ustanovila nepravilnosti i naredila Maliniću i Kremenoviću da u roku od tri dana poruše sve bespravno izvedene radove na ovoj lokaciji. Tri mjeseca kasnije, Kragulj je zabranila korištenje i upotrebu samouslužne autopraonice koju su njeni vlasnici sve vrijeme koristili bez pribavljenog rješenja o upotrebi.

Bez obzira na odluke inspektorice, autopraonica je nastavila nesmetano da radi. Vjetar u leđa vlasnicima je dalo i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, koje je nakon žalbe Kremenovića i Malinića, donijelo rješenje kojim poništava zaključak inspektorice o uklanjanju objekata i zabranu rada autopraonice. Međutim, u obrazloženju ministarstva navodi se da autopraonicama ne treba ekološka dozvola, što je u stvari jedna od osnovnih stavki za dobijanje građevinske dozvole.

Kako bismo provjerili ovu tvrdnju pozvali smo načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje i građenje grada Gradiška Sašu Subotića, koji je pojasnio da samouslužne autopraonice sa tri i više boksova, zbog količine otpadnih voda, ipak, moraju imati ekološku dozvolu. Kako je vidljivo, ova autopraonica ima šest mjesta i svih šest su u funkciji.

U odgovoru na upit koji smo poslali Ministarstvu prostornog uređenja, ekologije i građevinarstva o ovoj odluci pozivaju se na Pravilnik o postrojenjima koja mogu biti puštena u rad samo ukoliko imaju ekološku dozvolu.

“Predmetni zaključak je donesen, jer autopraonice nisu navedene u pravilniku o postrojenjima koja mogu biti izgrađena i puštena u rad samo ukoliko imaju ekološku dozvolu. Navedeni pravilnik je osnov za identifikaciju postrojenja za koja se, u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine sprovodi postupak izdavanja ekološke dozvole i donosi odluka po sprovedenom postupku. Predmetni zaključak je donesen u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku, kojim je regulisano postupanje drugostepenog organa u postupanju po žalbi na prvostepeno rješenje”, naveli su u ministarstvu.

Ekolozi sa kojima smo razgovarali pojasnili su da je ovaj Pravilnik sačinjen 2012. godine i da je poprilično nedorečen, pogotovo za samouslužne autopraonice, koje tada gotovo da nisu postojale. Primjera radi,automehaničarska radnja s jednom dizalicom mora posjedovati ekološku dozvolu, a po ovom Pravilniku autopraonica sa šest boksova koja ispušta hemikaliju i troši velike količine vode ne mora. Zbog nedorečenosti pravilnika, kako nam je pojašnjeno, češće se primjenjuju Uslovi za zaštitu životne sredine, kako bi se ocijenio uticaj na životnu sredinu, gdje uvijek preovladava opšti interes.

Naši izvori tvrde da je cijeli postupak odugovlačen kako bi autopraonica, nezakonito, duže vrijeme, ipak, nesmetano radila.

Novi investitor kao paravan, Radojičić kao podrška

Nakon ovog rješenja ministarstva, čitav postupak se vratio na početak. U međuvremenu, u priču sa autopraonicom, kao investitor, ulazi izvjesni Žarko Vujinović čija je uloga, kako tvrde naši izvori, da bude paravan Kremenoviću i Maliniću. Spomenuti dvojac na Vujinovića je prepisao vlasništvo nad dijelom parcele na kojoj se nalazi autopraonica, kao i nad autopraonicom.

Kao novi investitor, Vujinović je 10. marta prošle godine predao zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za autopraonicu. Samo dan nakon toga, tadašnji gradonačelnik Igor Radojičić na prijedlog Dragana Kremenovića donosi odluku da odloži izvršenje rješenja inspektorice Kragulj, odnosno da zaustavi rušenje i obustavu rada autopraonice dok investitori za nju ne dobiju građevinsku dozvolu.

Pobjedom Draška Stanivukovića na lokalnim izborima, slučaj se ubrzava, kako nova vlast ne bi poremetila planove. Odjeljenje za prostorno uređenje Grada Banjaluka, tako je Vujinoviću dozvolu za gradnju izdalo 21. decembra prošle godine, samo tri dana prije nego je Stanivuković preuzeo gradonačelničku fotelju od Radojičića. Međutim, spomenuta dozvola podrazumijeva autopraonicu sa tri boksa, ali vlasnici su, protivno zakonu, nastavili da rade sa svih šest boksova. Samim tim, jasno je da autopraonica i dalje ne ispunjava ekološke uslove, niti uslove fizičke odvojenosti od drugih objekata. Rješenje o izdavanju građevinske dozvole je privremeno i važi do 21. decembra 2021. godine.

Na ovaj način su Malinić i Kremenović, uz pomoć načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje Slobodana Stanarevića i Ministarstva prostornog uređenja, ekologije i građevinarstva prekršili zakon i poništili dokumentovane prigovore građana Odjeljenju za prostorno uređenje, jer je autopraonica legalizovana.

Na naše upite i pozive nije odgovarao načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Banja Luka Slobodan Stanarević, a za razgovor nisu bili dostupni ni Kremenović ni Malinić.

Upućeni u ovaj slučaj su nam kazali da će, ukoliko građani odluče ponovo da se žale, to morati da rade protiv novog formalnog vlasnika – Žarka Vujinovića i da će postupak biti vraćen na početak. To, takođe, navode, znači da će autopraonica kao i do sada raditi nesmetano. Građani kojima autopraonica stvara preblome nadaju se da će nova vlast, ipak, imati neko konkretnije rješenje.

Iz Grada Banjaluke su nam samo kratko odgovorili o čemu se radi u predmetu, ali nisu naznačili kakve će i koje korake preduzimati u ovom slučaju.

Bojan Trgić/Direkt-portal.com