BEOGRAD, Investitori u Srbiji i dalje nailaze na mnogobrojne prepreke u postupku dobijanja potrebnih dozvola za izgradnju. Uz čak 21 neophodnu proceduru, u Beogradu se do dozvole dolazi za 348 dana. U posljednje dvije godine u glavnom gradu od ukupno 3.327 podnijetih zahtjeva za lokacijsku dozvolu izdata su 1.133 rješenja, a od 215 zahtjeva za građevinsku dozvolu izdato je 88 rješenja.
Činjenica da su izmjenama Zakona o planiranju i izgradnji na papiru pojednostavljene procedure i da je ubrzano izdavanje dozvola ne ohrabruje ni domaće ni strane ulagače, pošto postoje lokalne samouprave koje se ne obaziru na zakonom precizirane rokove. Zato je, tvrde investitori, neophodna hitna izmjena kaznenih odredaba zakona. Mada, ima i svijetlih primjera, odnosno opština gdje se na „papire“ čeka svega 10 dana.
– Novih izmjena i dopuna Zakona neće biti u mandatu ove vlade, a nema razloga da ih bude ni poslije toga – kaže Oliver Dulić, ministar za prostorno planiranje. – Zakon je dobar, sva podzakonska akta su donijeta i novi propisi nisu usporili gradnju. A dokaz za to je činjenica da su gradilišta pusta i za one lokacije za koju su izdate dozvole. Problemi u građevinarstvu nastali su usljed dramatičnog pada potražnje za kvadratima.
Ministar tvrdi da će postupak izdavanja dozvola biti brži kada cijela Srbija bude pokrivena planskom dokumentacijom, i tu je učinjen najveći iskorak, jer će sve opštine i gradovi taj posao završiti do kraja ove godine. Dulić je ukazao i na to da je Zakon o planiranju i izgradnji omogućio jeftiniju i jednostavniju legalizaciju, jer se sada završava ogroman broj predmeta po ubrzanom postupku i po povoljnijim cijenama.
– U svim razvijenim zemljama cijena građevinske dozvole svodi se na administrativne takse, a u Srbiji je nemoguće dobiti dozvolu sve dok se sa lokalnim samoupravama ne riješi pitanje plaćanja naknade za uređenje građevinskog zemljišta – ističe Dulić. – To je ogromna stavka za investitora, ali i jedini način i izvor prihoda za izgradnju komunalne infrastrukture u opštinama.
Kako navodi Dragana Čukić, generalni direktor „Delta ril estejta“, administracija je prilično nespremno dočekala Zakon o planiranju i izgradnji. Sam zakon, smatra ona, proizvodi veliku pravnu nesigurnost, pa investitori itekako razmišljaju o tome da li da se uopšte upuste u bitku s birokratijom.
Sporna konverzija
Konverzija prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu i dalje je kamen spoticanja na relaciji investitori – Ministarstvo za prostorno planiranje. Tako je, uz Privrednu komoru Beograda, i „Luka Beograd“ prije 20 dana uputila inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti Zakona o planiranju i izgradnji. Jer, retroaktivno se ukidaju ranije stečena prava. Postoji i diskriminacija, jer se za 90 odsto konverzija naknada ne plaća. Ta obaveza važi samo za vlasnike privatizovanih preduzeća ukoliko žele da grade nova zdanja.
– Do sada je uz naknadu za konverziju riješeno 156 zahtjeva, pa ne možemo da kažemo da to ne funkcioniše – kaže ministar Dulić. Novosti
Birokrate koče gradnju stanova
