SARAJEVO, Bosna i Hercegovina će pokušati da s Evropskom komisijom sklopi sporazum o bilateralnoj kvoti za uvoz čelika u zemlje EU kako bi bila izuzeta iz opšte kvote, a koja je za nju mnogo nepovoljnija.
Podsjećamo, Evropska unija ograničiće uvoz čelika u zemlje članice bloka, nakon što su vlade zemalja članica podržale zaštitne mjere u vezi s njegovim uvozom.
Iz Evropske komisije saopšteno je u srijedu da su članice EU podržale plan da se uvedu zaštitne i definitivne mjere koje će početkom februara stupiti na snagu.
“Bilateralna kvota je za nas povoljnija i daje nam više šansi nego što je to opšta kvota u kojoj pogon ‘ArcelorMittala’ iz BiH mora da se nosi s velikim globalnim kompanijama iz Rusije, Ukrajine, Turske i drugih zemalja”, kazao je Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
On je pojasnio da su komplikacije u vezi s izvozom čelika u EU nastale u decembru, iako su očekivane u oktobru prošle godine.
“Pratimo situaciju kada su u pitanju proizvođači iz BiH, posebno kada je riječ o ‘ArcelorMittalu’, kao ključnom izvozniku evropskog ranga čelika i proizvoda od čelika. Do decembra on je bez velikih posljedica mogao u okviru opšte odobrene kvote da izvozi čelik”, naveo je Šarović.
U “ArcelorMittalu” kažu da se suočavaju s velikim gubicima jer ne mogu pristupiti tržištima EU, koja su prije ovih mjera bila njihova osnovna tržišta.
“Privremene trgovinske zaštitne mjere već su imale ozbiljan uticaj na naš izvoz u četvrtom kvartalu 2018, a to se nastavlja i u prvom kvartalu 2019. Nakon što je dostignuta kvota od 90%, opala je prodaja u države EU, a kupci su bili obavezni da dostave bankovnu garanciju da će platiti 25% carine ukoliko kvota dostigne 100% u momentu kada materijal stigne na destinaciju. U novembru 2018. je ostvareno 90% kvote za toplovaljanu žicu, a u decembru 2018. 90% kvote za rebrasti betonski čelik. Nakon toga, gotovo da nije bilo prodaje u EU”, rekli su u ovoj kompaniji, u kojoj kažu kako je problem i to što BiH nije zaštićena i otvorena je za uvoz iz drugih zemalja.
“Time nam prijeti konkurencija drugih velikih dobavljača, koji će preusmjeriti količine namijenjene tržištu EU na naša tržišta u regiji. U trećem kvartalu 2018. suočili smo se s uvozom iz Turske, a nedavno smo informisani o pristizanju novog broda iz Turske u luku Ploče”, upozoravaju iz “ArcelorMittala”.
Inače, plan je podržan usljed zabrinutosti proizvođača iz EU da bi evropska tržišta mogla biti preplavljena proizvodima od čelika koji se više ne izvoze u SAD. EU je u julu prošle godine uvela privremene zaštitne mjere u vezi s uvozom 23 proizvoda od čelika, koje ističu 4. februara.
Plan EK podrazumijeva postavljanje kvota na prosječan nivo uvoza u posljednje tri godine, uz dodatak od pet odsto, a carine od 25 odsto biće uvedene kada se kvote ispune. Za zemlje koje su veći izvoznici postoje posebna ograničenja.
Kvote će važiti za period od tri mjeseca, kako bi se ograničilo nagomilavanje, i mogle bi svakog mjeseca biti povećane za pet odsto. Sav uvezeni čelik podliježe efektivnom ograničenju do jula 2021. godine.
U Spoljnotrgovinskoj komori BiH kažu kako Nacrt odluke Evropske komisije o zaštitnim mjerama na uvoz čelika nije dostupan u zvaničnoj formi, ali i da se pored toga može konstatovati da će biti negativnih posljedica po BiH.
“Stagnacija izvoza u ovim kategorijama proizvoda je zagarantovana zbog uvođenja tradicionalnog nivoa trgovine, i to je najoptimističnija opcija jer je rast izvoza u ovim novonastalim okolnostima nemoguć. Ipak, sve dok ne budemo imali uvid u konačnu odluku, ne možemo prognozirati precizne vrijednosti koje prvenstveno zavise od toga da li će nam biti dodijeljene bilateralne kvote ili globalne kvote”, ocjenjuju u Komori. Dejan Tovilović/Nezavisne
