BIJELJINA – Odbornici Skupštine grada Bijeljina na narednoj sjednici, zakazanoj za 26. februar, razmatraće odluku o kreditnom zaduženju u iznosu od sedam miliona KM, za finansiranje kapitalnih projekata.
Ovim kreditom planirano je finansiranje izgradnje objekata iz oblasti komunalne infrastrukture, nastavak izgradnje kanalizacione mreže, rekonstrukcija ulica, što bi ukupno koštalo oko 4,9 miliona KM te izgradnja treće sanitarne ćelije na Regionalnoj sanitarnoj deponiji u Brijesnici, što bi koštalo oko 1,6 miliona KM.
Planirana je i izgradnja infrastrukture na Gradskom stadionu u vrijednosti od 500.000 KM, odnosno montiranje i opremanje četiri reflektora na Gradskom stadionu u Bijeljini.
Grad Bijeljina ovaj kredit planira da uzme na deset godina, sa grejs periodom od 24 mjeseca, a kamata bi iznosila 2.161.510 KM.
Ukoliko odbornici usvoje odluku o kreditnom zaduženju, ona će biti osnov za dobijanje saglasnosti od Ministarstva finansija RS za novo kreditno zaduženje.
CAPITAL: Lj. Lj.
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Zašto ne emitovati obveznice, građani kupe obveznice, finansiraju svoju infrasktrukturu, zarade na kamati, opština plati manju kamatu i izbjegnu provizju posrednika/banke.
Jeftinije je zaduziti se kod banke, sam sto MMF ogranicava to zbog racionalizacije potrosnje tako da je javni sektor prinudjen da se zaduzuje pod skupljim i nepovoljnijim uslovima sto je paradoksalno.
@Direkt Nije se jeftinije zadužiti kod banke. Na osnovu čega si to zaključio. U odluci Bijeljine o zaduženju navodi se da se zadužuju po kamati do 5%. Prikupljanje ponuda od banaka je postupak zaduživanja koji je napušten u razvijenim državama u srednjem vijeku. Koliko je loše zaduživanje preko banaka kreditom najbolje pokazuje posljednje kreditno zaduženje Banja Luke, kada je prihvaćena lošija ponuda zbog proceduralnih grešaka – na nekom dokumentu je nedostajao pečat. Zbog toga je Banja Luka napustila ovaj način zaduživanja što se pokazalo odlično. Iako je nominalna kamatna stopa po kojoj se Banja Luka planirala zadužiti 4,5%, na javnoj ponudi na berzi tražnja je bila puno veća i efektivna kamata (kamata po kojoj se grad zadužio) je bila 3,39%. Takođe, Istočno Novo Sarajevo je prvom javnom emisijom obveznica planirala da se zaduži pet miliona maraka uz kamatnu stopu od 4,5 odsto na godišnjem nivou, ali je prikupila 5.191.000 KM sredstava, a stopa zaduživanja je smanjena na 3,9 odsto, a obveznice su emitovali na period od 15 godina. Razlog zašto je kamatna stopa na javnim ponudama niža u odnosu na kredite kod banaka: 1. svi mogu kupovati obveznice: banke, osiguravajuća društva, fizička lica, kompanije PREF, IRB RS itd. 2. Postupak je transparentniji. Republika Srpska kada se zadužuje preko javnih ponuda uvijek ima najmanju kamatnu stopu npr. posljednja emisija obveznica – kamata 2,45%, trezorski zapisi 0,0095%, a kada su dizali kredit preko Komercijalne Banke u Srbiji kamata je bila “bratskih” 3,8% + troškovi kredita koji ko zna koliki su.