BIJELJINA, U Bijeljini je danas predstavljena radna verzija idejnog rješenja za izgradnju nasipa uz rijeku Drinu za koji je Vlada Republike Srpske već obezbijedila 13,8 miliona dolara od Svjetske banke.
U idejnom rješenju se navodi da izgradnja drinskog nasipa košta pet puta manje od šteta od poplava koje je Semberija pretrpila 2010. i 2014. godine, a koje su procijenjene na 130 miliona maraka.
Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić rekao je da je ovo prvi korak kapitalnog projekta zaštite Semberije od velikih voda, što je projekat koji se čekao pola vijeka.
Prema njegovim riječima, za izgradnju drinskog nasipa dužine 34 kilometra potrebno je izvršiti eksproprijaciju 3,5 miliona metara kadratnih zemljišta, uz procjenu da će to koštati 10 miliona maraka.
“Svjesni smo da će to uzeti i dio obradivog zemljišta i zbog toga smo dogovorili sa Jedinicom za implementaciju projekta pri Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da se obezbijedi zamjensko državno zemljište za domaćinstva koja žive od poljoprivrede, a oduzima im se više od pet dunuma zemlje”, istakao je Mićić.
On je od predstavnika mjesnih zajednica na današnjoj prezentaciji idejnog rješenja projekta i od stanovništva Bijeljine zatražio pomoć i solidarnost kakva je postignuta pri izgradnji nasipa uz rijeku Savu i Janju u Semberiji.
Projektanti drinskog nasipa iz konzorcijuma Zavoda za vodoprivredu iz Bijeljine i Instituta za vodoprivredu “Jaroslav Černi” iz Beograda predstavili su trasu koja je pravljena prethodna četiri mjeseca.
Direktor bijeljinskog zavoda Nedeljko Sudar rekao je novinarima da su pri određivanju trase drinskog nasipa maksimalno poštovali i želje domaćina, ali prvenstveno pravila struke i zahtjeve Svjetske banke.
Ti zahtjevi su da nasip bude na stabilnom zemljištu, na teritoriji Republike Srpske, da ne ugrožava kuće i ne izaziva preseljavanje stanovništva i da se što manje uzurpira poljoprivredno zemljište.
Predstavnici mjesnih zajednica iz pojasa rijeke Drine u kojima živi oko 40.000 stanovnika Bijeljine u razgovoru sa novinarima izrazili su nadu da će postići veću cijenu za eksproprijaciju zemljišta od ponuđene dvije marke za metar kvadratni. Srna