VAŠINGTON, Administracija američkog predsjednika Džordža Buša je signalizirala da bi mogla preuzeti udjele u pojedinim američkim bankama, kao jednu od opcija u borbi protiv duboke globalne kreditne krize, objavile su juče svjetske novinske agencije. Jedan zvaničnik administracije, koji je želio da ostane anoniman, jer još nikakva odluka o tome nije donesena, rekao je da paket pomoći bankama, vrijedan 700 milijardi dolara, koji je prošle sedmice odobren u Kongresu, omogućava Ministarstvu finansija da ubrizga svjež kapital u finansijske institucije i za uzvrat dobije njihove akcije u vlasništvo.
Pobornici ove opcije ukazuju da bi injekcija svežeg kapitala u američke banke koje žele da učestvuju u tom spasonosnom programu bila efikasan način za povećanje njihove likvidnosti i nastavljanje poslova s kreditiranjem.
Poreski obveznici bi, takođe, profitirali jer bi država dobila udio u tim bankama u zamjenu za obezbjeđivanje kapitala, prenose juče svjetske agencije.
Američki ministar finansija Henri Polson je u izjavi za štampu rekao da njegovo ministarstvo nastoji da što brže realizuje paket pomoći bankama od 700 milijardi dolara, pri čemu je posebno naglasio da se razmatraju načini za povećanje kapitala banaka.
“Iskoristićemo sve instrumente koji su nam na raspolaganju da što je moguće efikasnije upotrebimo taj novac, uključujući kapitalizaciju finansijskih institucija”, rekao je Polson.
Odluka o direktnoj injekciji kapitala u finansijske institucije u zamjenu za vlasništvo nad akcijama bila bi slična objavljenom planu Velike Britanije u srijedu da ubrizga 50 milijardi funti (87 milijardi dolara) novca poreskih obveznika u svoje banke, praktično ih time djelimično nacionalizujući.
Do sada je američka administracija ukazivala da je njen glavni cilj otkupljivanje loših zajmova od finansijskih institucija. Polson je, međutim, upozorio da će uprkos tome pojedine banke propasti.
On je, takođe, pozvao na strpljenje, ukazujući da se “ovo previranje neće brzo okončati i da predstoje značajni izazovi”.
Američke Federalne rezerve (FED) i centralne banke niza zemalja, uključujući evropske, Kanadu i Kinu, u srijedu su koordiniranoj akciji smanjile kamatne stope u pokušaju da spriječe da finansijska kriza dovede do globalne recesije.
Polson je taj korak ocijenio kao “pozitivan znak da su centralne banke širom svijeta spremne da preduzmu neophodne mjere radi podrške globalnoj privredi u teškim vremenima”.
Bijela kuća razmatra mogućnost sticanja udijela u bankama
