VAŠINGTON – Bijela kuća predstavila je prijedlog budžeta SAD u iznosu od šest hiljada milijardi dolara kojim je planirano povećanje potrošnje za razvoj infrastrukture, obrazovanja i borbe protiv klimatskih promjena.
Prijedlog budžeta demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena suočen je sa snažnim protivljenjem republikanaca, koji nastoje da zaustave politiku potrošnje administracije, kao i planove za povećanje poreza imućnijim građanima i velikim korporacijama, piše Glas Amerike.
Plan za narednu fiskalnu godinu predviđa potrošnju od 6.000 milijardi i prihode od 4,17 hiljada milijardi dolara, što je, kada je o izdacima riječ, povećanje od 36,6 odsto u odnosu na 2019. godinu.
Deficit bi iznosio 1,84 hiljada milijardi dolara, što je manje nego posljednje dve godine usljed pandemije kovid-19, ali više od 984 milijarde dolara, koliko je bio 2019. godine.
Zvaničnici Bijele kuće ukazali su da je 4.000 milijardi dolara predloženog budžeta namjenjeno rješavanju, kako je navedeno, istorijskog problema nejednakosti, klimatskih promjena, kao i omogućavanju potpuno besplatnog obrazovanja u narednih 15 godina, dok bi veća poreska izdvajanja počela da se umanjuju na deficitima posle 2030. godine.
Sesilija Rauz, predsjedavajuća Savjeta ekonomskih konsultanata predsjednika Bajdena, ukazala je da je prijedlog budžeta usmjeren na budućnost i da američka administracija prihvata deficit u okolnostima niskih kamatnih stopa kako bi se realizovala ulaganja u ekonomiju. Ona smatra da će u narednim godinama deficit biti ispod 2.000 milijardi dolara.
Rauzova je precizirala da bi ekonomija mogla da iskusi kratkoročne inflatorne udare, podstaknute naglim rastom, dodavši da očekuje da će se inflacija vremenom smanjiti na godišnju stopu od oko dva odsto.
Administracija smatra da bi povećana ulaganja podstakla ekonomski rast u Sjedinjenim Državama. Trenutna prognoza Bijele kuće predviđa rast bruto domaćeg proizvoda od dva procenta 2031. godine, u poređenju sa procjenama Federalnih rezervi koje iznose 1,8 odsto.
Administracija je u aprilu objavila detaljan plan trošenja novca u 2022, kao i plan diskrecionih trošova.
Prijedlog budžeta predstavlja oštar zaokret u odnosu na politiku Donalda Trampa, koji je tražio smanjenje troškova za vladine agencije. Recimo, Ministarstvo obrazovanja po Bajdenovom planu dobija 41 odsto novca više, a Ministarstvo trgovine 28 odsto više. Ministarstvo za zdravstvenu zaštitu i ljudske resurse dobija povišicu od 24 odsto, a Agencija za zaštitu životne sredine 21 odsto više novca.
Administracija predlaže da se budžet za neodbrambeni sektor poveća 16 odsto, dok je za trošenje za odbranu izdvojeno 1,7 odsto više novca, pa će budžet Pentagona biti oko 753 milijarde dolara.
Kritičari takvog plana, međutim, smatraju da će on povećati troškove vlade koje će plaćati poreski obveznici, da povećava deficit, a u nekim oblastima smanjuje troškove. Tanjug