BANJALUKA/SARAJEVO, BiH je u julu zabilježila rekordan bilans izvoza, koji je iznosio 791,4 miliona KM, i bio za čak 5,9 odsto veći u odnosu na isti mjesec prošle godine, ukazuju posljednji podaci Agencije za statistiku BiH.
Ovo je jedan od prvih dobrih spoljnotrgovinskih indikatora nakon majskih poplava, kada je mjesečni izvoz pao na 648,8 miliona KM, a podaci zvanične statistike ukazuju na to da se izvoz oporavio već u junu, kada je iznosio 749,2 miliona KM, a da bi u julu dostigao pomenuti rekordan iznos.
Pored dobrih mjesečnih rezultata, statistika je potvrdila da je zahvaljujući dobrim izvoznim plasmanima u junu i julu ukupni bh. izvoz u ovoj godini ponovo prešao u pozitivnu zonu, ostvarivši u prvih sedam mjeseci rast od 0,4 odsto.
Tako je u prvih sedam mjeseci ove godine izvezena roba u vrijednosti od 4,97 milijardi KM, dok je u istom periodu lani realizovan izvoz od 4,95 milijardi KM.
Na rast izvoza u prvih sedam mjeseci najznačajnije je uticao izvoz mašina i transportnih sredstava, koji je porastao za 13,6 odsto i realizovan je u vrijednosti od 721,9 miliona KM, a zatim pokućstva i dijelova, koji je rastao 4,8 odsto, a koji su izvezeni u vrijednosti od 518 miliona KM.
Veliki uticaj na rast izvoza imao je i sektor obuće, koji je zabilježio skok izvozne stope od 23 odsto i zabilježio ino-plasman vrijedan 403,7 miliona KM, te izvoz hemijskih proizvoda, koji je porastao za 15,7 odsto i ostvario vrijednost izvoza od 318 miliona KM.
Na drugoj strani, kod izvoza hrane i živih životinja, zablježen je veliki pad, od 10,7 odsto.
S rastom izvoza istovremeno je zabilježen rast uvoza, koji je u julu iznosio 1,33 milijarde KM i povećan je za 7,1 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
U prvih sedam mjeseci ove godine uvoz je iznosio 9,39 milijardi KM, što je za 5,4 odsto više nego u istom periodu 2013. godine. Značajno povećanje uvoza dijelom je posljedica povećane potražnje nakon majskih poplava, o čemu govore podaci da je uvoz mašina i transportnih sredstava u BiH u prvih sedam mjeseci porastao za 17,8 odsto, što je 1,85 milijardi KM u protivvrijednosti, i hemijskih proizvoda, kod kojih je zabilježen rast od 4,6 odsto, a kojih je uvezeno 1,14 milijardi KM. Na drugoj strani, pad je zabilježen u uvozu hrane i živih životinja, 4,1 odsto, a nafte i naftnih derivata za 5,5 odsto.
Duljko Hasić, ekonomski analitičar Spoljnotrgovinske komore BiH, konstatovao je da su tri ključna proizvoda dala doprinos rastu izvoza, i to električna energija, sirovi aluminijum i auto-dijelovi.
“Veliki uticaj na rast izvoza imale su odlične hidrološke prilike, zahvaljujući kojima je porasla proizvodnja struje. Ovo ukazuje da su i dalje ovi pozitivni pomaci velikim dijelom bili bazirani na izvozu sirovina, a ne finalnih oblika proizvoda”, kaže Hasić.
On je konstatovao da je BiH veoma očito napravila veoma značajan iskorak na polju industrijske proizvodnje.
“Neka preduzeća, poput ‘Natrona’ iz Maglaja, koja značajno učestvuju u izvozu, se brzo oporavljaju, tako da možemo očekivati da do kraja godine izvoz neće padati”, kaže Hasić.
On je ocijenio da se za BiH otvara mogućnost značajnijeg izvoza u zemlje EU, s obzirom na to da se zbog novonastalih spoljnotrgovinskih odnosa između EU i Rusije tu za nas otvara nova mogućnost. “Nadam se da ćemo sa obje strane uspjeti naći dodatni izvozni prostor, kako u agro-sektoru, tako i u oblasti prerađivačke industrije”, rekao je Hasić.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SWOT, rekao je da dobri izvozni podaci ohrabruju i pokazuju vitalnost domaćih privrednika.
“Pozitivno je to što rast izvoza iz proteklih nekoliko godina, nije baziran samo na izvozu energije i ruda, već je u njemu sve značajniji udio prerađivačkog sektora”, rekao je Grabovac.
On je podsjetio da BiH ima nisko učešće izvoza u BDP-u, tako da je učešće izvoza na apsolutne rezultate i dalje nedovoljno.
“Ipak, postojeći trend ohrabruje i ukoliko on bude nastavljen u narednih nekoliko godina, sasvim je sigurno da će izvoz uticati na poboljšanje ukupne makroekonomske slike”, kaže Grabovac. Nezavisne novine